Etičko blijeđenje rijetko se događa preko noći. Ne počinje velikim prekršajem ili svjesnom odlukom da se učini nešto pogrešno. Najčešće nastaje postupno, kroz male kompromise i opravdanja koja s vremenom brišu granicu između ispravnog i pogrešnog.
Mnogi uspješni i principijelni ljudi ne donose loše odluke zato što su nepošteni. Često djeluju pod pritiskom i uvjereni su da rade ono što je najbolje. Upravo zato etičko blijeđenje predstavlja jednu od najvećih opasnosti za suvremene lidere.
Što je etičko blijeđenje?
Pojam etičkog blijeđenja razvili su istraživači Ann Tenbrunsel i David Messick. Njime opisuju proces u kojem moralni aspekt neke odluke postupno nestaje iz fokusa.
Umjesto da se odluka promatra i kroz pitanje je li ispravna, počinje se promatrati isključivo kroz poslovne, strateške ili operativne ciljeve. S vremenom ljudi mogu izgubiti iz vida etičke posljedice vlastitih postupaka.
Problem pritom ne mora biti u lošim namjerama. Pritisak, brzina i svakodnevni poslovni izazovi mogu potisnuti moralnu procjenu.
Kada samopouzdanje postane opasna racionalizacija
Lideri koji pokreću promjene često uspijevaju zato što vide prilike koje drugi ne primjećuju. Njihova sigurnost i odlučnost pomažu im pokrenuti projekte i okupiti ljude oko zajedničkog cilja.
No upravo ta sigurnost može postati zamka. Kada vođa previše vjeruje vlastitoj procjeni, lakše zanemaruje upozorenja i kritike.
Primjer mogu biti sustavi umjetne inteligencije koji tijekom testiranja pokazuju znakove pristranosti. Ako se upozorenja zanemare uz objašnjenje da će problem biti riješen kasnije, posljedice mogu pogoditi velik broj ljudi.
Zato je važno jasno razlikovati činjenice od pretpostavki. Ono što želimo postići ne smije se predstavljati kao nešto što je već dokazano.
Kada prilagodba poruke postane manipulacija
Velike promjene zahtijevaju podršku različitih dionika. Financijski sektor zanima rizik, operativne timove učinkovitost, a menadžment poslovni rezultati.
Prilagoditi način komunikacije publici potpuno je legitimno. Problem nastaje kada se određene informacije počnu prešućivati kako bi se lakše dobila podrška ili postigao dogovor.
Tada komunikacija prelazi granicu između objašnjavanja i manipulacije.
Dobro pravilo je jednostavno: ključne informacije trebale bi ostati iste bez obzira na to kome ih predstavljate. Ako različite verzije iste priče ne mogu biti izrečene pred svim zainteresiranim stranama, vrijedi se zapitati zašto.
Kako hitnost potiče etičko blijeđenje
Svaka velika promjena dolazi s rokovima. Ponekad postoji kratko razdoblje za ulazak na tržište ili prilika koju treba brzo iskoristiti.
Ipak, hitnost ne bi trebala postati opravdanje za preskakanje važnih koraka.
Kada se skraćuju provjere, zanemaruju upozorenja ili izostavlja mišljenje važnih dionika, povećava se rizik od pogrešnih odluka. Problem je i u tome što osobe koje će snositi posljedice često nisu prisutne kada se odluka donosi.
Prije ubrzavanja procesa zato treba razmisliti o tome tko bi mogao biti pogođen mogućim propustom.
Umjetna inteligencija dodatno povećava rizik
Razvoj umjetne inteligencije dodatno naglašava ove opasnosti. AI sustavi analiziraju postojeće podatke i prepoznaju obrasce iz prošlosti, dok lideri donose odluke koje oblikuju budućnost.
Zato rezultati umjetne inteligencije ne bi trebali zamijeniti ljudsku prosudbu.
Model može potvrditi postojeća uvjerenja, olakšati opravdavanje kompromisa ili stvoriti dojam da je neka odluka potpuno objektivna. Odgovornost ipak ostaje na ljudima koji donose konačne odluke.
Osobni etički okvir može biti najbolja zaštita
Najuspješniji lideri ne oslanjaju se samo na pravila i procedure. Oni unaprijed definiraju vlastita načela koja im pomažu u situacijama najvećeg pritiska.
Takva načela trebaju biti konkretna i primjenjiva. To može značiti saslušati ljude koji se ne slažu, uzeti u obzir interese onih koji nisu prisutni ili jasno odvojiti činjenice od očekivanja.
Upravo osobna disciplina može biti važna zaštita od etičkih propusta tijekom velikih organizacijskih promjena.
Etičko blijeđenje počinje malim koracima
Etičko blijeđenje najčešće ne nastaje zbog jedne velike pogreške. Razvija se postupno, kroz niz malih odluka koje se u trenutku mogu činiti bezazlenima.
Zato je važno razviti vlastiti etički okvir prije nego što se pojavi pritisak. Kada pravila više ne daju jasan odgovor, upravo dobra prosudba, samosvijest i dosljednost postaju među najvažnijim alatima svakog lidera.
Izvor: Fast Company; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
