Pandemija, lockdowni, zatvaranje granica, blokada Sueskog kanala, višestruki rast troškova prijevoza, rast cijena hrane i energenata (nafta, plin, električna energija), “printanje novaca”, “helikopterski novac” i naposljetku rat u Ukrajini. To su samo neki od uzroka rasta cijena u većini svijeta. Izgleda da bi im se mogao pridružiti još jedan, potencijalno jedan od destruktivnijih, a to je ekonomsko usporavanje Kine,piše index.hr.
Prema procjeni Bloomberg Economicsa, gospodarstvo Kine bi uslijed lockdowna i drugih gospodarskih problema ove godine moglo rasti samo 2 posto, dok bi gospodarstvo SAD-a raslo 2.8 posto. To bi bila prva godina od 1976. u kojoj je BDP SAD-a rastao više nego BDP Kine.
Za vrijeme pandemije se očekivalo da će ukupna ekonomija Kine postati veća od ukupne ekonomije SAD-a već 2028. Ali već krajem 2021. je očekivanje revidirano na 2033., a ove bi moglo biti još odgođeno. Bruto društveni proizvod (BDP) SAD-a po stanovniku je iznad 60.000 dolara, dok je BDP po stanovniku Kine oko 12.000 dolara pa je Kina još jako daleko od SAD-a po tom pitanju.
Problemi u kineskim nekretninskim divovima se pojavili 2021., još nisu objavili financijska izvješća
Pandemijske 2020. i 2021. su bile relativno bezbolne za Kinu. Prve godine, kada su Europa i SAD imali oštar pad BDP-a, Kina je ostvarila rast od 2.3 posto. Druge godine pandemije, 2022., BDP je rastao za 8.1 posto, uslijed ekonomskog oporavka EU i SAD-a te rasta izvoza Kine na ta tržišta, o čemu uvelike ovisi kinesko gospodarstvo.
Ali iako je dobrim dijelom izazvala pandemijsku krizu, čekalo ju je suočavanje s vlastitim unutrašnjim makroekonomskim problemima. Nekretninski sektor, desetljećima jedan od oslonaca kineskog gospodarskog čuda, očito je bio prenapuhan, a krajem 2021. se nazirala mogućnost pucanja.
Da bi “ispuhala” balon, čije bi pucanje dovelo do ekonomskog kolapsa, vlast u Pekingu je uvela takozvane tri crvene linije koje nekretninski investitori moraju ispuniti da bi mogli nastaviti posuđivati novac. Istodobno su kineski financijski regulatori zatražili od lokalnih banaka da otežaju i produže procedure za odobravanje hipotekarnih kredita kako bi pojedinačnim kupcima otežali posuđivanje novca za kupnju nekretnina.
To je dovelo do velikih problema u poslovanju nekretninskih kompanija, od kojih su neke propale, a pogođene su i megakompanije poput nekretninskih divova Evergrandea, Kaise i Sinic Holdingsa. Sve tri kompanije su bile izlistane na burzi u Hong Kongu, a nakon što im je cijena drastično pala, trgovanje je zaustavljano nekoliko puta.
Još u prosincu 2021. je iz kreditne agencije Fitch objavljeno da je nekretninski div Evergrande prestao vraćati dugove te je snižena ocjena kompanije na “ograničeno neizvršenje obveza” jer kompanija nije bila platila dug na račun kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... za dvije dospjele obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni..., pa ni u roku počeka od 30 dana. Procijenjeni ukupni dug kompanije je iznosio 300 milijardi dolara.
Evergrande još nije objavio financijske rezultate za prošlu godinu, kao ni druga dva nekretninska diva, Kaisa i Sinic. U izjavama čelnika komunističke partije se da naslutiti kako država ne namjerava intervenirati da bi spasila kompanije.
Partija je dala naslutiti da nema namjeru spašavati Evergrande i njenog osnivača milijardera jer bi to bilo protivno politici “zajedničkog prosperiteta” predsjednika Xi Jinpinga, koja ima za cilj pravedniju raspodjelu bogatstva u društvu. Korupcija i nejednakost su sve veći problemi Kine, a političari su nekoliko desetaka puta bogatiji nego na Zapadu.
Peking ipak želi osigurati da problemi Evergrandea ne postanu sistemski problem, što bi moglo urušiti drugo svjetsko gospodarstvo i brzo se preliti na ostatak svijeta. Zbog toga je središnja banka Kine u prosincu “upumpala” 188 milijardi dolara u kinesko gospodarstvo smanjujući stopu obvezne pričuve banaka.
Kina je postala zadužena kao SAD i EU
Poznato je da su SAD i Europa visoko zadužene države, ali će mnoge iznenaditi da je Kina podjednako zadužena. Još 2012. je javni dug centralne države u Kini bio niskih 34.4 posto, a do ove godine se popeo na više od 70 posto. To je jako velik rast, ali još uvijek relativno niža razina zaduženosti nego središnje države u Europi i SAD-u, a pogotovo u Japanu.
Ali kada se gleda ukupni dug gospodarstva, u koji su osim države uključeni dugovi građana i kompanija (osim financijskih), onda je ukupna zaduženost kineske ekonomije došla na iste razine kao zaduženost ukupne ekonomije u SAD-u ili EU.
Kina se počela intenzivno zaduživati još od 2008., kada je ukupni dug države, kućanstava i kompanija iznosio 140 posto BDP-a. U isto vrijeme je ukupni dug u SAD-u i EU bio oko 240 posto BDP-a, daleko više. Ali sve do pandemije kinesko gospodarstvo se masovno zaduživalo, u svim segmentima, dok je udio duga gospodarstvima Europe i SAD-a tek blago rastao, pa čak i stagnirao.
Do pandemije Kina je došla na istu razinu ukupnog duga gospodarstva kao EU i SAD, na oko 240 posto BDP-a. Kao i država, kućanstva su se također naglo zadužila s 20 posto BDP-a 2008. na 61 posto BDP-a 2020. Istodobno se u SAD-u udio duga građana u BDP-u smanjio sa 100 posto iz 2008. na 80 posto 2020.
Najviše je rastao dug kompanija (bez financijskog sektora), s 95 posto 2008. na 160 posto 2020. Kinesko gospodarstvo je ukupno zaduženije u apsolutnom iznosu od gospodarstava eurozone. Prvi kvartal 2022. je gospodarstvo Kine (građani, kompanije i država) dodalo novih 2500 milijardi dolara duga, najviše od svih gospodarstava, jer je SAD dodao 1500 milijardi dolara, a eurozona je čak smanjila svoj ukupni dug.
Kinezi najviše vole investirati u nekretnine, puno su važnije nego na Zapadu
Na prvi pogled su ukupni dug gospodarstva i problemi u kineskom nekretninskom sektoru dvije odvojene teme. Ali nekretnine su puno važniji dio ekonomije u Kini nego u SAD-u i Europi. Zavisno o procjeni, nekretninski sektor u Kini iznosi od 17 do 30 posto BDP-a, direktno kroz građevinarstvo i prodaju nekretnina te indirektno kroz vezane djelatnosti.
Prema istraživačkom radu harvardskog profesora javne politike i ekonomije Kennetha Rogoffa i ekonomista MMF-a Yuanchena Yanga, nekretninski sektor čini oko 29 posto kineskog BDP-a. U SAD-u udio iznosi od 15 do 18 posto, a slično je i u EU.
Velika većina Kineza posjeduje vlastitu nekretninu, više od 90 posto. U SAD-u je postotak vlasništva nad nekretninom praktički nepromijenjen od 1960. i kreće se od 63 do 69 posto. U nekim državama Europe je manji nego u SAD-u, primjerice Njemačkoj, Švicarskoj, Danskoj, Švedskoj, Francuskoj, Austriji i Ujedinjenom Kraljevstvu.
To znači da puno veći dio bogatstva Kineza leži upravo u nekretninama te njihova neto vrijednost ovisi primarno o vrijednosti njihove nekretnine. Prema američkom poslovnom magazinu Fortuneu, udio nekretnina u bogatstvu kućanstava u Kini je 70 posto, dok je u SAD-u 35 posto. Jasno je da bilo kakva nestabilnost na tržištu nekretnina i pad cijena puno više pogađaju ljude u Kini.
U svibnju i travnju ove godine su cijene nekretnina u 70 najvećih gradova u Kini počele stagnirati, smanjujući se za 0.1 posto u petom mjesecu i 0.2 u četvrtom, prema izračunu Reutersa na temelju službenih podataka Nacionalnog statističkog ureda Kine.
Zbog usporavanja nekretninskog sektora kineske vlasti su smanjile primarnu petogodišnju kamatnu stopu za hipotekarne kredite, što je drugi put od početka godine. Ta stopa se koristi kao referentna stopa za hipotekarne kredite.
Savršena ekonomska oluja ako pukne nekretninski balon u Kini
Za razumjeti što bi pucanje nekretninskog balona značilo za Kinu i svijet treba se samo sjetiti financijske krize nakon 2008., koja je počela pucanjem nekretninskog balona u SAD-u. A nekretnine su u Kini puno veći dio ekonomije.
Gotovo sigurno je Komunistička partija Kine uvidjela da se stvara nekretninski balon pa ga je prošle godine počela “ispuhivati” strožim zahtjevima nekretninskim korporacijama poput Evergrandea, Kaise i Sinica.
Ne samo da bi potencijalno pucanje nekretninskog tržišta u Kini imalo negativan ekonomski šok na cijeli svijet kao svojevremeno pucanje nekretninskog tržišta u SAD-u, nego bi on ovaj put potencijalno bio i gori zbog toga što postoji nekoliko istovremenih efekata koji već vode prema recesijiRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja..., što nije bio slučaj 2008.
Svjetska trgovina se još nije oporavila od dvije godine pandemije i troškovi pomorskog prijevoza, kojim se odvija većina trgovine, višestruko su veći nego 2019. InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... je počela rasti puno prije rata u Ukrajini, među ostalim i zbog tzv. “printanja novca” te “helikopterskog novca”, sam rat u Ukrajini je doveo do intenziviranja rasta cijena energenata (nafta, plin, električna energija) i hrane, a Kina je dobar dio ove godine provela u lockdownu.
Pucanje nekretninskog balona u Kini bi definitivno bio okidač za savršenu ekonomsku oluju, gotovo sve države na svijetu bi imale pad BDP-a i rast nezaposlenosti, istodobno bi se nastavio rast cijena tj. inflacija, a to znači da bi svijet ušao u razdoblje stagflacijeU ekonomiji, stagflacija ili recesijska inflacija je situaci..., prvi put od 70-ih. To je noćna mora makroekonomista jer protiv nje nema jednostavnog i bezbolnog lijeka te ju svi žele izbjeći.
