Kompanija može iskazivati dobit, a istodobno se približavati trenutku kada više neće moći uredno plaćati obveze. Financijska izvješća mogu pokazati dio tog pritiska, ali problem se ne mora vidjeti u jednoj stavci bilance. Zato uz bilancu treba provjeriti novčani tok, dug koji uskoro dospijeva, bilješke i, kada postoji, revizorsko izvješće.
Analiza Europske središnje banke pokazuje da su kompanije čije su bankovne izloženosti iz urednih prešle u neprihodonosne u prosjeku bile zaduženije i manje profitabilne te su imale slabiji promet i manje novčane rezerve. ESB ipak ne nalazi široko pogoršanje financijskog zdravlja prosječne kompanije europodručja. Problemi su koncentrirani u ranjivijem dijelu poslovnog sektora.
Jedan slab pokazatelj ipak nije dokaz da kompaniji prijeti stečaj.
Dobit može ostati pozitivna dok likvidnost slabi
Razliku između prihoda, dobiti i stvarne likvidnosti već smo pokazali kroz šest signala koji mogu upozoriti da kompaniji ponestaje novca.
Ako potraživanja rastu brže od prihoda, kompanija veći dio prodaje još nije pretvorila u novac. Ako istodobno raste kratkoročni dug, treba provjeriti stvara li poslovanje dovoljno gotovine prije dospijeća obveza.
Ni takav obrazac sam po sebi ne znači da kompanija ide prema stečaju. Rast potraživanja može pratiti brzo širenje poslovanja, a veći dug investicijski ciklus.
Gledajte kada dug dospijeva, ne samo koliko ga ima
Iznos ukupnog duga ne govori dovoljno bez podatka kada ga treba vratiti.
Kompanija koja ima stabilan novčani tok i dug raspoređen na više godina može podnijeti veću zaduženost od kompanije kojoj znatan dio obveza dospijeva tijekom sljedećih 12 mjeseci. Tada postaju važni iznos gotovine, očekivani novčani tok, raspoložive kreditne linije i mogućnost refinanciranja.
Posebno treba provjeriti financijske uvjete ugovora o kreditu, odnosno covenante. Njihovo kršenje može imati posljedice za financiranje. IAS 1 uređuje i kada uvjeti povezani s pravom odgode podmirenja utječu na klasifikaciju obveze kao kratkoročne ili dugoročne.
Upozorenje se može nalaziti u bilješkama
Prema međunarodnom računovodstvenom standardu IAS 1, uprava pri sastavljanju financijskih izvješća mora procijeniti sposobnost kompanije da nastavi poslovati. Procjena uzima u obzir sve raspoložive informacije o budućnosti za razdoblje od najmanje 12 mjeseci od kraja izvještajnog razdoblja i nije ograničena samo na tih 12 mjeseci.
Ako postoje materijalne neizvjesnosti povezane s događajima ili okolnostima koje mogu izazvati značajnu sumnju u nastavak poslovanja, IAS 1 zahtijeva njihovo objavljivanje.
Takva objava nije prognoza stečaja. Ona govori da postoje okolnosti koje mogu dovesti u pitanje sposobnost kompanije da nastavi poslovati.
Revizor ne odlučuje može li kompanija nastaviti poslovati
Procjenu sposobnosti nastavka poslovanja radi uprava. Revizor procjenjuje tu procjenu, prikupljene dokaze i postoje li događaji ili okolnosti koji mogu izazvati značajnu sumnju u sposobnost nastavka poslovanja.
Revidirani međunarodni revizijski standard ISA 570, objavljen 2025., primjenjivat će se na revizije financijskih izvješća za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2026. ili poslije. IAASB navodi da je revizija standarda uslijedila i nakon korporativnih slomova koji su otvorili pitanja o odgovornosti revizora kod procjene nastavka poslovanja.
Novi standard traži da revizor evaluira procjenu uprave koja pokriva najmanje 12 mjeseci od datuma odobrenja financijskih izvješća. To nije isto razdoblje kao ono iz IAS-a 1, gdje uprava pri procjeni uzima u obzir najmanje 12 mjeseci od kraja izvještajnog razdoblja.
Za čitatelja financijskih izvješća to znači da nakon bilance i računa dobiti i gubitka vrijedi otvoriti bilješke, a kod revidiranih izvješća i revizorsko izvješće.
Zakon FBiH razlikuje prijeteću od nastale platežne nesposobnosti
Zakon o stečaju Federacije BiH razlikuje prijeteću platežnu nesposobnost od već nastale platežne nesposobnosti.
Za otvaranje predstečajnog postupka prijeteća platežna nesposobnost postoji ako dužnik prema planu dospijeća novčanih obveza neće biti u stanju izmiriti preuzete obveze plaćanja po dospijeću u sljedećih 12 mjeseci i ako s njihovim izmirenjem kasni do 60 dana.
Kod već nastale platežne nesposobnosti zakon, među ostalim, navodi dvije konkretne situacije: dužnik 60 dana neprekidno ne izmiruje dospjele novčane obveze ili mu je račun blokiran 60 dana neprekidno.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
