U najnovijem, četrnaestom izdanju globalnog istraživanja Deloittea, generacija Z i milenijalci otkrivaju svoje stavove i prioritete u vezi karijere, tehnologije i osobnog razvoja. U istraživanju je sudjelovalo više od 23 tisuće ispitanika iz 44 zemlje, a rezultati pružaju uvid u promjene koje oblikuju budućnost tržišta rada. Prema predviđanjima, do 2030. godine ove generacije činit će čak 74 posto svjetske radne snage.
Drugačiji prioriteti kod mladih
Novac, ravnoteža i smisao tri su glavne smjernice koje mladima danas znače više od tradicionalnih karijernih ciljeva. Uspon po hijerarhijskoj ljestvici sve manje ih privlači, a umjesto toga traže radna okruženja koja potiču razvoj i dobrobit. Iako su ambiciozni, tek manji broj želi preuzeti liderske uloge. Samo šest posto pripadnika generacije Z navodi da im je vodstvo glavni profesionalni cilj.
Posebno cijene mogućnosti učenja i osobnog rasta, dok ravnotežu između poslovnog i privatnog života vide kao temelj dugoročne uspješnosti. Mnogi ističu kako im nedostaje aktivna podrška menadžera, a tek trećina osjeća da zaista dobiva mentorstvo koje priželjkuje. Ovaj jaz između očekivanja i stvarnosti otvara pitanje o kvaliteti menadžerskog vođenja.
U isto vrijeme, povjerenje u formalno obrazovanje slabi. Četvrtina ispitanika vjeruje da sveučilišta ne pružaju dovoljno praktičnih znanja i vještina potrebnih za rad u suvremenim industrijama. Mlade sve više zanima kako sami mogu nadograditi svoje sposobnosti kroz dodatne edukacije, online tečajeve i iskustvo.
Meke vještine su mladima ključ uspjeha i važnije od samih tehničkih znanja
Korištenje generativne umjetne inteligencije (GenAI) postaje svakodnevica za značajan broj ispitanika. Više od polovice već koristi GenAI u poslu, a velika većina vjeruje da će tehnologija imati snažan utjecaj na radnu svakodnevicu u sljedećih godinu dana. Ipak, ovi pomaci ne donose samo optimizam.
Zabrinutost zbog gubitka radnih mjesta sve je izraženija. Više od 60 posto mladih strahuje da bi umjetna inteligencija mogla zamijeniti njihove poslove. Zbog toga sve češće traže zanimanja koja se smatraju otpornima na automatizaciju. No istodobno priznaju kako im GenAI pomaže povećati učinkovitost i poboljšati kvalitetu posla.
Dok se tehničke vještine i dalje cijene, meke vještine poput empatije, komunikacije i vodstva prepoznate su kao ključne za dugoročan uspjeh. Više od 80 posto ispitanika smatra da su te osobine važnije od čistog tehničkog znanja. Poslodavci koji nude razvoj takvih vještina imaju prednost na tržištu.
Temeljni čimbenici za zadovoljstvo mladih na poslu
Tri najvažnija čimbenika pri odabiru karijere ostaju financijska sigurnost, osjećaj svrhe i ravnoteža između posla i privatnog života. Zabrinjava podatak da gotovo polovica mladih ne osjeća financijsku sigurnost. Taj osjećaj nesigurnosti negativno utječe na percepciju posla i psihičko zdravlje.
Osjećaj svrhe na poslu snažno je povezan sa zadovoljstvom i angažiranošću. Devet od deset ispitanika kaže da im je bitno raditi posao koji ima smisla. Za neke to znači doprinos zajednici, dok drugi to povezuju s osobnim razvojem, slobodnim vremenom ili mogućnošću boljeg života.
Mentalno zdravlje dodatno utječe na doživljaj smisla u poslu. Među onima koji imaju dobro mentalno zdravlje, dvije trećine generacije Z i tri četvrtine milenijalaca smatraju svoj posao smislenim. Kod onih s lošijim mentalnim zdravljem, taj udio drastično pada, što pokazuje važnost psihološke stabilnosti u karijernom razvoju.
Biznis navodi da mladi sve više preispituju tradicionalne vrijednosti rada i traže uvjete u kojima mogu rasti, učiti i osjećati se korisno. Poslodavci koji ne prate te promjene mogli bi teško zadržati i privući talente u nadolazećim godinama.
Istraživanje Deloitte Global 2025. obuhvatilo je 14 751 pripadnika generacije Z (rođeni između 1995. i 2006.) i 8 731 milenijalca (rođeni između 1983. i 1994.). Ukupno je sudjelovalo 23 482 ispitanika iz 44 zemlje. Anketa je provedena online između 25. listopada i 24. prosinca 2024., a dio rezultata temelji se i na kvalitativnim intervjuima. Gornja dobna granica za generaciju Z prilagođena je jer su u istraživanju sudjelovale samo odrasle osobe.
