Proračun Europske unije nalazi se u središtu jedne od najvažnijih financijskih rasprava posljednjih godina. Novi višegodišnji financijski okvir vrijedan je oko 1,8 bilijuna eura. Uz to, gotovo 200 milijardi eura predviđeno je za otplatu zajedničkog duga iz razdoblja pandemije. Zato Bruxelles intenzivno traži nove izvore prihoda.
Jedan od najzanimljivijih prijedloga dolazi iz telekomunikacijskog sektora.
Predsjednik Eurogrupe i grčki ministar financija Kyriakos Pierrakakis predlaže da dio prihoda od dražbi radiofrekvencijskog spektra, koji danas gotovo u cijelosti završava u nacionalnim proračunima, ubuduće postane novi izvor financiranja proračuna Europske unije.
Što se zapravo predlaže?
Mobilni operateri pristup frekvencijskom spektru dobivaju putem javnih dražbi koje organiziraju nacionalni regulatori.
Od 2020. europske telekomunikacijske kompanije za frekvencijske dozvole platile su više od 50 milijardi eura, a sav taj novac završio je u državnim proračunima.
Pierrakakis smatra da bi se taj model trebao promijeniti.
Prema prijedlogu, 75 posto prihoda od budućih aukcija usmjeravalo bi se u proračun Europske unije. Preostalih 25 posto odlazilo bi u fond Europske investicijske banke za razvoj digitalne infrastrukture i strateških projekata.
Zašto baš telekomunikacije?
Prijedlog nije slučajan.
Radiofrekvencijski spektar smatra se jednim od najvrjednijih javnih resursa u digitalnom gospodarstvu. Bez njega nema razvoja 5G mreža, budućih 6G tehnologija ni brojnih industrijskih primjena koje ovise o brzoj i pouzdanoj povezivosti.
Istodobno, europski telekomi godinama upozoravaju da nacionalne aukcije često služe prvenstveno punjenju državnih proračuna, umjesto poticanju ulaganja u mreže. Bivši europski povjerenik Thierry Breton zbog toga je radiofrekvencijski spektar opisao kao “kravu muzaru” europskih vlada.
Pierrakakis tvrdi da bi zajednički europski pristup smanjio fragmentaciju tržišta i ubrzao razvoj digitalne infrastrukture. Poziva se pritom na preporuke iz izvješća Marija Draghija, koje zproračun Europske unije, Europska unija, 5G, radiofrekvencijski spektar, telekomunikacije, Kyriakos Pierrakakis, Eurogrupa, Mario Draghi, Europska investicijska banka, HAKOMagovara dublju integraciju europskog telekomunikacijskog tržišta.
Problem nije tehnologija nego politika
Najveća prepreka vjerojatno neće biti telekomunikacije nego politika.
Prihodi od frekvencijskih dražbi već desetljećima predstavljaju važan izvor nacionalnih proračuna. Zbog toga mnoge države teško prihvaćaju ideju da dio tog novca prepuste Bruxellesu.
Istodobno, zemlje koje u europski proračun uplaćuju više nego što iz njega dobivaju traže upravo suprotno – da Europska unija razvije više vlastitih izvora financiranja kako bi se smanjio pritisak na njihove nacionalne doprinose.
Zbog toga se posljednjih mjeseci ponovno raspravlja i o mogućem oporezivanju digitalnih platformi, kriptoimovine i internetskog kockanja kao dodatnim izvorima prihoda europskog proračuna.
Bruxelles traži nove izvore novca
Prijedlog o radiofrekvencijskom spektru možda neće biti prihvaćen u sadašnjem obliku. Već sada pojedini nacionalni dužnosnici procjenjuju da će naići na snažan otpor država članica.
Ipak, njegova važnost nije samo u telekomunikacijama.
On pokazuje da Europska unija ulazi u novu fazu proračunske politike u kojoj više nije dovoljno raspravljati samo o tome koliko će države uplatiti, nego i odakle će Bruxelles ubuduće samostalno stvarati prihode.
Upravo će odgovor na to pitanje biti jedno od ključnih ekonomskih i političkih tema tijekom pregovora o novom višegodišnjem proračunu Europske unije.
