Pad koncentracije, kronični umor i manjak motivacije ne moraju uvijek biti posljedica stresa ili izgaranja na poslu. Novo istraživanje upozorava da uzrok može biti i tzv. sindrom postizdaje, stanje koje se razvija nakon ozbiljnog narušavanja povjerenja u privatnom ili poslovnom životu.
Stručnjaci upozoravaju da posljedice izdaje mogu trajati mjesecima, pa čak i godinama te značajno utjecati na mentalno zdravlje, međuljudske odnose i radnu učinkovitost. Budući da simptomi često nalikuju izgaranju ili depresiji, nerijetko ostaju neprepoznati.
Što je sindrom postizdaje?
Izdaja može imati različite oblike – od nevjere partnera i narušenog prijateljstva do nepoštenog ponašanja kolege ili nadređenog. Bez obzira na okolnosti, kod dijela ljudi ona ostavlja duboke emocionalne posljedice koje nadilaze uobičajenu reakciju na razočaranje.
Prema istraživanju Instituta za transformaciju nakon izdaje (Post Betrayal Transformation Institute – PBT), izdaja predstavlja specifičan oblik psihološke traume. Kada povjerenje naruši osoba od koje se to najmanje očekivalo, posljedice mogu ozbiljno poljuljati osjećaj sigurnosti, samopouzdanje i sposobnost donošenja odluka.
Studija je obuhvatila više od 73.500 osoba koje su doživjele izdaju u privatnom ili poslovnom okruženju.
Posljedice se osjećaju i na radnom mjestu
Iako se izdaja često događa izvan radnog okruženja, njezine posljedice ne ostaju kod kuće.
Osobe koje prolaze kroz takvo iskustvo često imaju poteškoća s koncentracijom, manjkom energije i izvršavanjem svakodnevnih radnih obveza.
Istraživanje pokazuje da je čak 99,4% ispitanika prijavilo barem jedan emocionalni simptom povezan s traumom izdaje. Među najčešćima su:
- problemi sa spavanjem
- gubitak koncentracije
- kronični umor
- emocionalno povlačenje od drugih ljudi.
Više od polovice sudionika istodobno je prijavilo između 16 i 20 kognitivnih ili fizičkih simptoma povezanih s iskustvom izdaje.
Zašto se simptomi često pogrešno tumače?
Mnogi simptomi sindroma postizdaje gotovo su identični simptomima profesionalnog izgaranja ili depresije. Zbog toga ih poslodavci, ali i sami zaposlenici, često ne prepoznaju kao posljedicu traumatičnog iskustva.
Više od 93% ispitanika izjavilo je da su pokušali prevladati posljedice izdaje, no većina nije pronašla učinkovito rješenje, čak ni uz stručnu psihološku pomoć.
To upućuje na potrebu za boljim razumijevanjem ovog fenomena i drugačijim pristupom njegovu prepoznavanju i liječenju.
Pad produktivnosti nije uvijek posljedica izgaranja
Kada zaposlenik izgubi motivaciju ili mu padne radna učinkovitost, poslodavci to najčešće povezuju s preopterećenošću ili nedostatkom angažmana.
Međutim, posljedice izdaje mogu imati jednako snažan utjecaj na radni učinak.
Sudionici istraživanja najčešće su navodili:
- smanjenu koncentraciju
- slabiju produktivnost
- češće izostanke s posla
- emocionalnu iscrpljenost
- otežano donošenje odluka.
Ako se takve promjene ne prepoznaju na vrijeme, mogu negativno utjecati ne samo na pojedinca nego i na funkcioniranje cijelog tima.
Potrebno je više razumijevanja i podrške
Stručnjaci smatraju da bi organizacije trebale razvijati veću svijest o tome kako traumatična životna iskustva mogu utjecati na radnu uspješnost zaposlenika.
Otvorena komunikacija, podrška nadređenih i pravodobno prepoznavanje simptoma mogu pomoći zaposlenicima u oporavku te smanjiti dugoročne posljedice na njihovo mentalno zdravlje i profesionalni učinak.
Sindrom postizdaje još uvijek nije dovoljno poznat, iako može ozbiljno narušiti produktivnost, međuljudske odnose i kvalitetu rada. Zato svaki pad radne učinkovitosti ne bi trebalo automatski pripisivati izgaranju ili nedostatku motivacije. Ponekad uzrok leži u iskustvima koja nisu vidljiva, ali imaju snažan utjecaj na svakodnevni život i posao.
Izvor: Inc.; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
