Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Novi inflacijski val u eurozoni: tvrtke već dižu cijene

Inflacija u eurozoni ponovno dobiva zamah — i to iz smjera koji monetarne vlasti ne mogu ignorirati. Najnoviji podaci pokazuju da tvrtke očekuju brži rast cijena i troškova u idućih godinu dana, što dodatno komplicira već osjetljivu ravnotežu između stabilnosti cijena i gospodarskog rasta.

Cijene rastu brže nego što se očekivalo

Prema istraživanju SAFE (Survey on the Access to Finance of Enterprises), koje provodi European Central Bank, kompanije u eurozoni sada očekuju:

  • rast prodajnih cijena od 3,5% u sljedećih 12 mjeseci (ranije 2,9%)
  • rast ulaznih troškova od 5,8% (ranije 3,6%)

Takav skok središnja banka smatra značajnim — ne samo zbog razine, nego zbog dinamike promjene očekivanja.

U praksi, to znači da tvrtke već sada planiraju prebaciti dio troškova na krajnje kupce, čime se zatvara klasični inflacijski krug.

Geopolitika ponovno ulazi u cijene

Jedan od ključnih uvida istraživanja odnosi se na vremenski trenutak odgovora. Tvrtke koje su sudjelovale u anketi nakon 28. veljače — kada je započeo novi geopolitički sukob — iskazivale su znatno veće cjenovne i troškovne pritiske.

Drugim riječima: geopolitika se gotovo trenutno prelila u poslovna očekivanja.

Rast cijena energenata već sada djeluje kao kanal prijenosa tog šoka na europsko gospodarstvo, uz negativan utjecaj na raspoloženje kompanija i investicijske odluke.

Inflacijska očekivanja rastu, ali dugoročna stabilnost zasad ostaje

Tvrtke su podigle i svoja inflacijska očekivanja za kratki rok:

  • 1 godina: 3,0% (ranije 2,6%)
  • 3 i 5 godina: stabilno

Ova razlika je ključna. Kratkoročni pritisci rastu, ali dugoročna očekivanja ostaju usidrena — što je signal da tržište još uvijek vjeruje u sposobnost Europske središnje banke da kontrolira inflaciju.

Plaće šalju suprotan signal

Zanimljivo, dok cijene i troškovi rastu, očekivanja rasta plaća blago su se smanjila:

  • 2,8% u odnosu na 3,1% krajem 2025.

To je važan detalj za monetarnu politiku. Slabiji pritisak s tržišta rada znači da inflacija zasad nije potaknuta spiralom plaća i cijena, što daje određeni prostor za manevriranje.

Kreditni uvjeti: skuplji novac, manje dostupnosti

Tvrtke također prijavljuju:

  • rast kamatnih stopa na kredite
  • povećanje ukupnih troškova financiranja
  • blago smanjenu dostupnost kredita

Potražnja za kreditima ostaje stabilna, ali jaz između potreba i dostupnosti financiranja i dalje je pozitivan — iako se smanjio s 3% na 2%.

To sugerira da financijski uvjeti postaju restriktivniji, ali još uvijek ne guše investicijsku aktivnost.

Što to znači za kamatne stope

Istraživanje dolazi neposredno prije nove odluke Europske središnje banke o kamatnim stopama.

Trenutni signal iz Frankfurta je oprezan — zadržavanje postojećih razina.
No tržište sve više računa na mogućnost novog povećanja već u lipnju.

Razlog je jasan:

  • inflacijski pritisci jačaju
  • geopolitički rizici rastu
  • ali gospodarstvo još nije dovoljno snažno da izdrži agresivno stezanje
Inflacija se vraća kroz očekivanja

Najveći rizik za eurozonu trenutno nije samo inflacija — nego promjena načina na koji je tvrtke percipiraju i planiraju.

Kada kompanije unaprijed ugrađuju više cijene u svoje strategije, inflacija prestaje biti privremeni šok i postaje dio sustava.

Za Europsku središnju banku to znači samo jedno: borba protiv inflacije više se ne vodi samo kroz kamatne stope, nego kroz očekivanja.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno