Zaboravite osmosatni radni dan. Najveća promjena na europskom tržištu rada neće biti dulje radno vrijeme. Bit će to dulji radni život.
Europljani neće nužno raditi više sati nego danas. Ali gotovo sigurno će ostati na tržištu rada dulje nego prethodne generacije.
Paradoks najbolje pokazuje Nizozemska. Stanovnici te zemlje imaju najdulji očekivani radni vijek u Europskoj uniji – čak 44 godine, ali istodobno rade jedan od najkraćih prosječnih radnih tjedana u Europi. S druge strane, Grčka ima među najduljim radnim tjednima, ali znatno kraći očekivani radni vijek.
To otkriva važnu promjenu. Europa ne produžuje radni tjedan. Produžuje radni život.
Prema najnovijim podacima Eurostata, očekivani radni vijek u Europskoj uniji dosegnuo je 37,5 godina u 2025., što je najviše otkad se vodi ova statistika. To je 2,3 godine više nego prije deset godina, kada je prosjek iznosio 35,2 godine.
Dulja karijera ne znači više rada
Na prvi pogled moglo bi se pomisliti da zemlje s najduljim radnim vijekom jednostavno rade više.
Podaci pokazuju upravo suprotno.
Eurostatov pokazatelj ne mjeri dob za odlazak u mirovinu niti broj godina provedenih na radnom mjestu. Pokazuje koliko osoba koja danas ima 15 godina može očekivati da će tijekom života sudjelovati na tržištu rada prema sadašnjim uvjetima. U izračun ulaze zaposlene osobe, ali i nezaposleni koji aktivno traže posao.
Zato na rezultat ne utječu samo mirovinska pravila. Jednako su važni zaposlenost žena, mogućnost rada u starijoj dobi, fleksibilni oblici zapošljavanja i uspješnost tržišta rada.
Drugim riječima, cilj nije da ljudi rade više svaki dan, nego da ostanu aktivni dulje tijekom života.
Razlika između sjevera i juga Europe
Razlike među državama iznenađujuće su velike.
Dok u Nizozemskoj mlada osoba može očekivati 44 godine sudjelovanja na tržištu rada, u Rumunjskoj taj pokazatelj iznosi 32,7 godina. Slijede Italija s 33 godine i Bugarska s 34,6 godina.
To znači da dva mlada Europljanina mogu očekivati potpuno različite karijere samo zato što su rođeni u različitim državama.
Razliku ne stvara samo dob za umirovljenje. Još su važniji zaposlenost žena, fleksibilni oblici rada i mogućnost da ljudi ostanu aktivni i nakon 60. godine života. Upravo zato zemlje sjeverne Europe uvjerljivo prednjače.
Velik je i rodni jaz. Muškarci u EU mogu očekivati prosječno 39,5 godina sudjelovanja na tržištu rada, a žene 35,4 godine. Ipak, razlika se postupno smanjuje zahvaljujući većoj zaposlenosti žena u većem broju država članica.
Gdje je Bosna i Hercegovina?
Bosna i Hercegovina nije uključena u Eurostatov pokazatelj očekivanog trajanja radnog vijeka.
Zato je Financa.ba napravila vlastitu procjenu prema Eurostatovoj metodologiji, koristeći službene podatke Ankete o radnoj snazi za 2025. godinu.
Procjena pokazuje da bi očekivani radni vijek u BiH mogao iznositi oko 30,5 godina.
To je približno sedam godina manje od prosjeka Europske unije.
Kad bi Bosna i Hercegovina bila uključena u Eurostatovu usporedbu, prema toj procjeni zauzela bi posljednje mjesto među europskim državama, ispod Rumunjske koja sa 32,7 godina ima najniži službeni rezultat među članicama EU.
Procjena otkriva još jedan ozbiljan izazov.
Muškarci bi u BiH mogli očekivati oko 36,5 godina sudjelovanja na tržištu rada, dok bi kod žena taj pokazatelj iznosio tek oko 24,5 godine.
Najveći problem zato nije samo kratak radni vijek. Još je veći problem činjenica da velik broj žena nikada ne ostane dovoljno dugo na tržištu rada da bi dosegnuo europski prosjek.
Europa ne podiže dob za mirovinu zato što to želi
Diljem Europe posljednjih godina vode se žestoke rasprave o mirovinskim reformama.
Francuska, Rumunjska i Danska samo su neke od zemalja koje postupno povećavaju dob za odlazak u mirovinu ili ograničavaju mogućnosti prijevremenog umirovljenja.
Razlog nije politička moda.
Europa jednostavno stari.
Ljudi žive dulje, rađa se manje djece, a broj radno sposobnih stanovnika raste sporije od broja umirovljenika. Sve manji broj zaposlenih mora financirati sve veći broj mirovina i troškova zdravstvene skrbi.
No podaci pokazuju da sama promjena zakona neće riješiti problem.
Ako ljudi zbog zdravstvenih razloga, nedostatka prilika ili obiteljskih obveza napuste tržište rada mnogo prije zakonske dobi za umirovljenje, očekivani radni vijek ostat će kratak bez obzira na reforme.
Ovo više nije samo pitanje mirovina
Promjene koje danas pokazuju europske statistike sve manje su pitanje socijalne politike, a sve više pitanje konkurentnosti gospodarstva.
Kompanije će u godinama koje dolaze morati pronaći način kako zadržati zaposlenike dulje aktivnima, ulagati u njihovo zdravlje i omogućiti kontinuirano usvajanje novih vještina. Sve će važniji postajati fleksibilni modeli rada, prekvalifikacije i radna mjesta prilagođena starijim zaposlenicima.
To posebno vrijedi za Bosnu i Hercegovinu.
Ako procjena od oko 30,5 godina približno odražava stvarno stanje, izazov više nije samo kako otvoriti nova radna mjesta. Jednako će važno biti kako ljude zadržati aktivnima tijekom cijele karijere i povećati sudjelovanje žena na tržištu rada.
Europa neće trebati samo više radnika.
Trebat će radnike koji mogu ostati aktivni dulje nego ikada prije.
Zato budućnost tržišta rada neće određivati samo dob za odlazak u mirovinu.
Određivat će je kvaliteta radnih mjesta, mogućnost prekvalifikacije i zdravlje zaposlenika tijekom cijele karijere.
Jer zakon može produljiti radni vijek.
Ali samo dobro tržište rada može ga učiniti održivim.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
