U Parizu se održava 2. Samit o nuklearnoj energiji, a glavna vijest je potpisivanje Deklaracije o utrostručenju nuklearne energije od strane 38 zemalja, uključujući Kinu, Brazil i Belgiju. Cilj inicijative je izgradnja novih nuklearnih reaktora, produženje životnog vijeka postojećih elektrana te razvoj naprednih nuklearnih tehnologija.
Podršku razvoju nuklearne energije dali su i tehnološki divovi Google, Amazon i Meta, koji nuklearnu energiju vide kao rješenje za rastuću potražnju električne energije. Trenutno nuklearna energija osigurava oko 9 posto svjetske niskougljične električne energije, stabilizira mrežu i smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima.
U svijetu je trenutno oko 440 nuklearnih reaktora, od čega stotinjak u Europi. Najviše reaktora imaju Sjedinjene Američke Države, Francuska, Japan i Kina, pri čemu Kina najbrže gradi nove reaktore – u pogonu ih ima 38, a 19 je u izgradnji.
U Europi vodi Francuska sa 57 reaktora. Od 27 država članica EU-a, polovica ima barem jedan nuklearni reaktor. Udio električne energije iz nuklearnih izvora smanjen je s 33 posto 1990. godine na 15 posto danas, što mnogi stručnjaci smatraju strateškom pogreškom.
Nuklearni projekti u regiji
Nekoliko zemalja jugoistočne Europe planira nova ulaganja u nuklearnu energiju. Slovenija razmatra izgradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško, a odluka o projektu očekuje se do 2030. godine. Hrvatska već sudjeluje u projektu i iz Krškog dobiva oko 16 posto ukupne potrošnje električne energije. Hrvatska planira povećati udio nuklearne energije na najmanje 30 posto do 2040. godine te razmatra primjenu malih modularnih reaktora u idućem desetljeću.
Mađarska ima elektranu u Paksu, gdje je nedavno započela gradnja novog bloka Paks 2, dok Srbija razmatra kupnju 5 do 10 posto udjela u tom projektu i najavljuje izgradnju vlastite nuklearne elektrane prije 2040. godine.
Bosna i Hercegovina trenutno nema formalne planove za izgradnju nuklearnih elektrana. Međutim, zemlja radi na Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, čiji je cilj povećati energetsku sigurnost i dekarbonizaciju do 2050. godine.
Perspektiva nuklearne energije i fuzije
Na samitu u Parizu istaknuto je da će budućnost nuklearne energije uključivati kombinaciju klasičnih reaktora, malih modularnih reaktora i nuklearne fuzije. Hrvatska već sudjeluje u programima nuklearne fuzije, što bi omogućilo kontinuitet nuklearne energije nakon 2050. godine.
Nuklearne elektrane proizvode velike količine električne energije uz minimalne emisije CO₂, što ih svrstava među zelene izvore energije. Električna energija u budućnosti neće dolaziti samo iz obnovljivih izvora, već iz kombinacije inovativnih tehnologija i postojećih kapaciteta, kako bi se zadovoljila rastuća globalna potražnja.
