Umjetna inteligencija mijenja način na koji ljudi traže informacije na internetu. Nakon što se pojavio ChatGPT, sve više korisnika odgovore traži direktno od AI alata umjesto putem klasičnih tražilica. Taj trend nije pogodio samo Google, već i Wikipediju, čiji je promet u posljednjih godinu dana pao za čak 8 posto.
Pad prometa zbog umjetne inteligencije
Prema podacima Wikimedia Foundationa, pad broja posjetitelja rezultat je sve većeg korištenja generativne umjetne inteligencije u tražilicama. Googleova funkcija AI Overviews korisnicima već na vrhu pretrage daje sažetak informacija, često preuzet s Wikipedije. Zbog toga mnogi više ne otvaraju poveznice koje vode na izvore poput Wikipedije.
Zanimljivo je da je pad posjećenosti otkriven tek nakon što je Wikimedia ažurirala sustav koji prepoznaje botove i automatski promet.
Kako AI mijenja ponašanje korisnika
Predstavnici Wikipedije ističu da generativna AI i društveni mediji značajno mijenjaju način na koji ljudi dolaze do informacija. Umjesto da sami istražuju, korisnici sve češće dobivaju direktne odgovore odmah u rezultatima pretrage.
Sličan problem prijavljuju i brojni izdavači sadržaja. Tehnološke kompanije analiziraju njihove članke i zatim korisnicima prikazuju sažete odgovore, bez da ih preusmjere na izvorne stranice. To dovodi do manjeg broja posjeta i pada prihoda od oglasa.
Google tvrdi suprotno
Iz Googlea poručuju da se ne slažu s takvim tvrdnjama, piše Zimo. U objavi na blogu naveli su kako su korisnici danas zadovoljniji iskustvom pretraživanja i da ukupno više pretražuju nego ranije.
Prema Googleu, AI odgovori služe kao okvir, dok korisnici i dalje klikaju na linkove kako bi istražili teme detaljnije. Tvrtka smatra da su ti klikovi danas vrjedniji jer dolaze od korisnika koji žele dublje razumijevanje.
Wikipedija pod pritiskom umjetne inteligencije
Umjetna inteligencija mijenja digitalni ekosustav i način na koji pretražujemo informacije. Pad prometa Wikipedije jasan je pokazatelj koliko AI utječe na ponašanje korisnika. Dok Google tvrdi da AI poboljšava pretraživanje, izdavači i neprofitne platforme poput Wikipedije upozoravaju da bi ovakav trend mogao dugoročno ugroziti otvoren pristup znanju na internetu.
