Povećanje kamata ESB-a ponovno postaje glavna tema europskih tržišta nakon što je inflacija u eurozoni ponovno porasla iznad cilja od dva posto. Europska središnja banka sada se nalazi u mnogo težoj poziciji nego prije nekoliko mjeseci: cijene energije ostaju visoke, inflacijski pritisci šire se kroz gospodarstvo, a gospodarski rast istovremeno slabi. Upravo zato sve više dužnosnika ESB-a signalizira da bi novo povećanje kamatnih stopa moglo biti neizbježno već u lipnju.
Članica Izvršnog odbora ESB-a Isabel Schnabel izjavila je za Reuters da bi povećanje kamatnih stopa u lipnju moglo biti potrebno čak i ako mirovni pregovori s Iranom završe pozitivno i smanje pritisak na tržište energije.
“S obzirom na veličinu i postojanost sadašnjeg šoka, po mom mišljenju više nije moguće samo gledati kroz njega”, rekla je Schnabel. “Iz današnje perspektive, mislim da će povećanje kamatnih stopa u lipnju biti potrebno.”
Ta izjava važna je iz nekoliko razloga.
Prvo, pokazuje da ESB sve manje vjeruje scenariju brzog smirivanja inflacije. Drugo, potvrđuje da europski monetarni kreatori politike smatraju da se visoke cijene energije već opasno prelijevaju na ostatak gospodarstva.
Inflacija više nije samo problem energije
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni prošlog je mjeseca ponovno dosegnula tri posto, iznad cilja ESB-a od dva posto.
Ali problem za središnju banku nije samo razina inflacije.
Mnogo veći problem su takozvani sekundarni inflacijski učinci.
To znači da skuplja energija više ne pogađa samo gorivo i režije. Viši troškovi sada postupno podižu cijene:
- hrane
- transporta
- logistike
- industrijske proizvodnje
- usluga
- rada
Upravo taj proces ESB trenutno pokušava zaustaviti prije nego što inflacija postane trajno ugrađena u cijelu ekonomiju eurozone.
“Vidimo sve više znakova da se šok prelijeva na druge dijelove potrošačke košarice”, rekla je Schnabel.
Prema njezinim riječima, ti se signali već vide kroz:
- PMI pokazatelje
- istraživanja očekivanja potrošača
- indikator sentimenta Europske komisije
- rast inflacijskih očekivanja
Energetski šok sada mijenja cijelu monetarnu sliku Europe
Prije nekoliko mjeseci tržišta su vjerovala da će ESB tijekom 2026. prijeći prema smanjenju kamatnih stopa.
Danas se situacija potpuno promijenila.
Razlog je novi rast cijena energije i strah da bi geopolitički rizici mogli trajati mnogo dulje nego što se očekivalo.
Schnabel smatra da je šteta već napravljena.
“Čak i da rat danas završi, već je učinjena velika šteta energetskoj infrastrukturi i globalnim lancima opskrbe. Zato vjerujem da bi monetarna reakcija i tada bila potrebna”.
To je vrlo važna poruka tržištima.
Jer pokazuje da ESB više ne promatra aktualni energetski šok kao kratkotrajan poremećaj koji će nestati nakon smirivanja geopolitičkih tenzija.
Sada se već govori o mogućnosti dugotrajnijih inflacijskih posljedica.
Tržišta već očekuju najmanje dva povećanja kamata
Financijska tržišta praktično su već prihvatila scenarij novog zaoštravanja monetarne politike.
Tržišta trenutno očekuju:
- dva povećanja depozitne stope ESB-a
- mogućnost trećeg povećanja tijekom iduće godine
- dulje razdoblje viših kamata u europodručju
Depozitna stopa ESB-a trenutno iznosi dva posto.
Ipak, ekonomisti su nešto oprezniji od tržišta.
Većina analitičara i dalje očekuje dva povećanja kamata, nakon čega bi tijekom 2027. moglo doći do prvih smanjenja ako inflacija počne ozbiljnije slabiti.
Najveći problem ESB-a je što gospodarstvo već usporava
I upravo tu nastaje najveća dilema europske monetarne politike.
ESB mora razmišljati o višim kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... baš u trenutku kada rast gospodarstva slabi.
Europska komisija prošlog je tjedna procijenila da će gospodarstvo eurozone u 2026. rasti svega 0,9 posto.
To je vrlo niska stopa za ekonomiju koja istovremeno prolazi kroz snažan energetski šok i visoku inflaciju.
Schnabel upozorava da bi stvarna situacija mogla biti još lošija.
“S obzirom na visoku postojanost šoka, vjerujem da će negativan utjecaj na gospodarski rast također biti snažniji”.
Posebno zabrinjava pad povjerenja potrošača i slabljenje sentimenta u gospodarstvu.
To je signal da kućanstva i kompanije postaju oprezniji s potrošnjom i investicijama.
Europa ulazi u osjetljivu fazu “skupe ekonomije”
Eurozona se sada nalazi u situaciji u kojoj:
- inflacija ponovno raste
- energija ostaje skupa
- kamate rastu
- investicije usporavaju
- povjerenje potrošača slabi
To je vrlo neugodan scenarij za europske kompanije.
Jer skuplje financiranje dolazi upravo u trenutku kada rastu troškovi poslovanja i pada potražnja.
Posebno su izloženi:
- industrija
- građevinski sektor
- kompanije s visokim energetskim troškovima
- kompanije snažno ovisne o kreditiranju
Za poslovni sektor to znači da Europa ulazi u novu fazu u kojoj više neće biti dovoljno samo upravljati troškovima energije.
Kompanije će morati upravljati i skupljim kapitalom.
ESB pokušava izbjeći najgori scenarij — inflacijsku spiralu
Najveći strah europskih monetarnih vlasti nije trenutna inflacija.
Najveći strah je da inflacija postane trajna.
Ako se visoke cijene energije nastave prelijevati na plaće, usluge i potrošačka očekivanja, eurozona bi mogla ući u inflacijsku spiralu koju je kasnije mnogo teže kontrolirati bez ozbiljne ekonomske štete.
Upravo zato ESB sada pokušava reagirati prije nego što se inflacija dodatno “ukorijeni” u ekonomiji.
Isabel Schnabel sve važnije ime unutar ESB-a
Schnabel, kojoj mandat u ESB-u traje do kraja 2027., posljednjih se mjeseci sve češće spominje kao moguća nasljednica Christine Lagarde.
To dodatno povećava važnost njezinih izjava.
Kada osoba zadužena za tržišne operacije otvoreno govori o potrebi novih povećanja kamata, tržišta to ne promatraju kao usputni komentar.
To postaje signal mogućeg smjera buduće politike ESB-a.
Europa sada mora birati između slabijeg rasta i borbe protiv inflacije
ESB se danas nalazi u jednoj od najtežih pozicija od početka inflacijskog ciklusa.
Ako prerano odustane od borbe protiv inflacije, riskira dugotrajan rast cijena i gubitak povjerenja tržišta.
Ako previše podigne kamate, riskira dodatno usporavanje već oslabljene europske ekonomije.
I upravo zato aktualna rasprava o kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... više nije samo monetarna tema.
To postaje pitanje buduće konkurentnosti Europe, investicijske aktivnosti i otpornosti europske ekonomije na dugotrajne energetske i geopolitičke šokove.
