Prošle godine Wall Street je povjerovao da je pronašao novi način zarade na bitcoinu. Nisu svi kupovali kriptovalutu. Sve više kapitala završavalo je u kompanijama koje su je gomilale. Danas upravo taj model prolazi prvi ozbiljan test.
Dok je cijena bitcoinaBitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna ... rušila rekorde, rasla je i popularnost takozvanih Digital Asset Treasury (DAT) kompanija. Riječ je o javno izlistanim društvima koja velik dio svoje poslovne strategije temelje na kupnji i držanju bitcoina ili drugih kriptovaluta. Investitorima su nudila jednostavniji način izloženosti digitalnoj imovini kroz dionice kompanija, bez potrebe za izravnim ulaganjem u kriptovalute.
Model je djelovao gotovo idealno. Kompanije su prikupljale kapital izdavanjem dionica ili obveznica, kupovale dodatne količine bitcoina i tako povećavale vrijednost svoje imovine. Ako je cijena bitcoina nastavila rasti, rasla je i vrijednost kompanije, što je otvaralo prostor za novo prikupljanje kapitala i nove kupnje.
U razdoblju snažnog uzlaznog trenda taj je mehanizam stvarao dojam gotovo nezaustavljivog ciklusa rasta. Neke DAT kompanije ostvarivale su bolje burzovne rezultate od samog bitcoina jer su investitori vjerovali da će zahvaljujući lakšem pristupu kapitalu povećavati svoje kripto rezerve brže nego što će rasti cijena digitalne imovine.
Prema Reutersovim podacima, ukupna tržišna vrijednost DAT kompanija dosegnula je vrhunac prošlog ljeta, kada je i cijelo tržište kriptovaluta premašilo vrijednost od četiri bilijuna dolara. Od tada se sektor nije uspio potpuno oporaviti, što pokazuje koliko su očekivanja investitora postala opreznija.
No upravo se u toj logici skrivao najveći rizik.
Što se događa kada bitcoin počne padati?
Poslovni model DAT kompanija u velikoj mjeri počiva na povjerenju tržišta. Sve funkcionira dok investitori vjeruju da će vrijednost bitcoina dugoročno rasti i da će kompanije moći nastaviti prikupljati novi kapital.
Kada se taj optimizam počne topiti, problemi se brzo prelijevaju na cijeli model.
Reuters navodi da je bitcoin ove godine u jednom trenutku izgubio oko trećine vrijednosti pod pritiskom geopolitičkih napetosti, viših cijena energije i promjena u očekivanjima oko monetarne politike američkog Feda. Pad nije pogodio samo vlasnike kriptovaluta. Pod pritiskom su se našle i kompanije koje su na njima izgradile svoju strategiju.
Jedan od ključnih pokazatelja u toj priči je mNAV, omjer tržišne vrijednosti kompanije i vrijednosti njezine kripto imovine. Dok je taj omjer iznad razine jedan, tržište je spremno platiti premiju jer vjeruje da kompanija može stvarati dodatnu vrijednost. Kada padne ispod jedan, dionice se počinju trgovati uz diskont u odnosu na vrijednost kriptovaluta koje kompanija posjeduje.
To nije samo računovodstveni detalj. Upravo na toj premiji mnoge su DAT kompanije gradile mogućnost prikupljanja novog kapitala. Kada ona nestane, usporava i mehanizam koji je donedavno pokretao njihov rast. Kompanije teže izdaju nove dionice, skuplje dolaze do financiranja i imaju manje prostora za daljnje povećavanje svojih kripto rezervi.
Strategy pokazuje da tržište traži novu priču
Najpoznatiji primjer DAT modela je Strategy, kompanija Michaela Saylora koja je godinama agresivno povećavala svoje zalihe bitcoina i postala simbol korporativnog ulaganja u najveću svjetsku kriptovalutu.
No upravo je Strategy posljednjih tjedana pokazao da se pravila igre mijenjaju.
Kompanija je objavila plan kojim odobrava moguću prodaju bitcoina u vrijednosti do 1,25 milijardi dolara, uz istodobno pokretanje programa otkupa vlastitih dionica. Prema Reutersu, ove je godine već prodala oko 218 milijuna dolara bitcoina kako bi financirala isplatu dividendi i ojačala svoje dolarske rezerve.
Analitičari taj potez nisu protumačili kao odustajanje od bitcoina. Naprotiv, mnogi smatraju da je riječ o prilagodbi novim tržišnim okolnostima. Nakon godina gotovo isključivog fokusiranja na povećanje kripto rezervi, investitori sve više traže financijsku disciplinu, snažnu likvidnost i održivije upravljanje kapitalom.
Strategy nije jedini.
Reuters navodi da su i druge kompanije koje posluju prema DAT modelu tijekom godine prodale dio svojih kripto rezervi kako bi ojačale bilancu ili osigurale dodatnu likvidnost. To pokazuje da upravljanje digitalnom imovinom postupno postaje slično upravljanju svakom drugom vrstom korporativne imovine.
Više nije dovoljno samo kupovati bitcoin
Najveća promjena događa se u očekivanjima investitora.
U razdoblju snažnog rasta bilo je dovoljno povećavati izloženost bitcoinu i prikupljati novi kapital. Danas tržište postavlja drukčije pitanje: može li kompanija stvarati vrijednost i kada bitcoin stagnira ili pada?
Odgovor na to pitanje odredit će budućnost cijelog sektora.
Kompanije koje uspiju pokazati disciplinirano upravljanje kapitalom, jasnu strategiju i sposobnost stvaranja dodatnih izvora prihoda vjerojatno će zadržati povjerenje investitora. One koje svoju vrijednost temelje isključivo na rastu jedne vrste imovine mogle bi se suočiti s dugotrajnijim pritiskom.
To je pouka koja nadilazi tržište kriptovaluta.
Slični obrasci već su viđeni u drugim dijelovima financijskih tržišta, od tehnoloških dionica do nekretnina. Kada poslovni model ovisi o pretpostavci da će vrijednost određene imovine neprestano rasti, svaka promjena tržišnog ciklusa vrlo brzo otkriva njegove slabosti.
Kripto trezori zato nisu osuđeni na nestanak. No završava razdoblje u kojem je bilo dovoljno kupovati bitcoin i očekivati da će vrijednost kompanije automatski rasti.
Sljedeći pobjednici neće biti oni s najvećim zalihama digitalne imovine. Bit će to kompanije koje pokažu da mogu stvarati vrijednost i kada tržište više nije na njihovoj strani.
Za investitore je to možda i najvažnija poruka cijele priče. Ulaganje u kompaniju koja posjeduje bitcoin nije isto što i ulaganje u bitcoin. Kada se promijene tržišni uvjeti, razliku više ne čini veličina kripto portfelja, nego kvaliteta poslovnog modela.
