Cijene nafte zbog Irana ponovno rastu nakon novih američkih napada na jugu zemlje, dok tržišta sve manje vjeruju u brzi kraj sukoba i skori pad inflacije.
Cijene nafte porasle su nakon što je američka vojska izvela napade na jugu Irana, koje je Washington opisao kao obrambene akcije. Napadi su uslijedili upravo u trenutku kada su se iranski ministar vanjskih poslova i glavni pregovarač nalazili u Dohi na razgovorima s katarskim premijerom o mogućem sporazumu sa SAD-om.
Iako obje strane formalno ostavljaju prostor za pregovore, tržišta sve više prihvaćaju činjenicu da brzog rješenja možda neće biti.
To ima daleko šire posljedice od same geopolitike.
Energetsko tržište ponovno postaje glavni izvor inflacijskog rizika za globalnu ekonomiju.
Fokus usmjeren na Hormuški tjesnac
Fokus investitora sada je gotovo potpuno usmjeren prema Hormuškom tjesnacu, jednoj od najvažnijih energetskih ruta na svijetu.
Prema pisanju japanskog Nikkeija, SAD i Iran navodno razgovaraju o mogućem otvaranju plovnog puta oko 30 dana nakon eventualnog dogovora o prekidu sukoba. No detalji plana zasad su vrlo ograničeni.
Upravo ta neizvjesnost održava pritisak na tržištima energenata.
Svako produljenje nestabilnosti na Bliskom istoku povećava rizik novog vala rasta troškova goriva, transporta i industrijske proizvodnje.
Za kompanije to znači novi udar na operativne troškove, posebno u sektorima logistike, proizvodnje, avioprijevoza i maloprodaje. Za potrošače to znači skuplje gorivo, skuplju hranu i sporiji pad inflacije nego što se očekivalo početkom godine.
Središnje banke ponovno ulaze u problematičnu zonu
Najveći problem za monetarne vlasti nije sama cijena nafte, nego mogućnost da energetski šok ponovno pokrene inflacijska očekivanja.
Tržišta sada sve manje vjeruju u agresivno smanjenje kamatnih stopa tijekom 2026. godine.
Investitori trenutno očekuju tek jedno smanjenje kamatnih stopa američkog FED-a do kraja godine, i to od 25 baznih bodova. Početkom godine očekivala su se najmanje dva rezanja kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
Istodobno se procjenjuje da bi i Europska središnja banka te Bank of England mogle zadržati restriktivniju monetarnu politiku duže nego što se ranije očekivalo.
Situacija dodatno pokazuje koliko su središnje banke postale osjetljive na geopolitičke rizike.
Zamjenik guvernera Bank of Japan Ryozo Himino izjavio je da će razvoj događaja na Bliskom istoku imati važnu ulogu u određivanju vremena budućih povećanja kamata u Japanu.
Drugim riječima, rat više nije samo političko ili sigurnosno pitanje. Postaje ključni faktor monetarne politike.
Inflacija ponovno prijeti globalnoj potrošnji
Dodatni problem za ekonomiju je činjenica da rast cijena energenata dolazi u trenutku kada potrošači već pokazuju znakove opreza.
Kasnije tijekom dana očekuje se objava američkog indeksa povjerenja potrošača Conference Boarda. Procjene pokazuju blagi pad indeksa na 92 boda tijekom svibnja.
Razlog zabrinutosti uglavnom je isti — rast cijena benzina i strah da bi sukob s Iranom mogao dodatno pogurati troškove života.
To je posebno osjetljivo za američku ekonomiju jer osobna potrošnja čini gotovo 70 posto američkog BDP-a.
Ako potrošači počnu usporavati potrošnju zbog viših troškova energije, posljedice se vrlo brzo prelijevaju na maloprodaju, industriju i tržište rada.
Sri Lanka pokazuje koliko brzo tržišta reagiraju na inflaciju
Koliko brzo energetski šokovi mogu destabilizirati ekonomije pokazao je i potez središnje banke Šri Lanke.
Tamošnja monetarna vlast neočekivano je podigla ključnu kamatnu stopu za čak 100 baznih bodova kako bi zaustavila inflaciju i pritisak na nacionalnu valutu.
Iako se radi o manjoj ekonomiji, reakcija je važna jer pokazuje obrazac koji bi se mogao pojaviti i drugdje ako cijene energenata nastave rasti.
Nafta ponovno postaje glavni pokretač tržišne nervoze
Početkom godine dominirao je optimizam da će inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... postupno slabiti, kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... početi padati, a globalna ekonomija izbjeći ozbiljnije usporavanje.
Sada se taj scenarij ponovno komplicira.
Bliski istok još jednom pokazuje koliko geopolitički rizici mogu u samo nekoliko dana promijeniti očekivanja investitora, monetarnih vlasti i kompanija diljem svijeta.
To znači ulazak u novu fazu neizvjesnosti u kojoj upravljanje troškovima, energetskim rizicima i likvidnošću ponovno postaje jedna od ključnih tema globalne ekonomije.
