Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Srđan Janković za Financa.ba: Kontroling je kompas moderne organizacije

U vrijeme kada financijske institucije prolaze kroz intenzivne promjene pod utjecajem digitalizacije, regulative i sve veće količine podataka, uloga kontrolinga postaje važnija nego ikad prije. O tome kako se ova funkcija razvija od tradicionalnog izvještavanja prema ulozi ključnog strateškog partnera uprave, na Financa.ba razgovarali smo s dr. sc. Srđanom Jankovićem, direktorom financija u Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB), članici OTP grupe.

U razgovoru smo se dotaknuli njegova profesionalnog puta i razvoja kontrolinga u financijskom sektoru, ali i šire perspektive – kako digitalna transformacija mijenja način donošenja odluka, zašto su podaci danas u središtu poslovanja te kako kontroling sve više preuzima ulogu „kompasa” organizacije. Poseban naglasak stavljen je na specifičnosti bankarskog i osiguravateljskog sektora, utjecaj regulative te konkretne primjere u kojima je kontroling imao ključnu ulogu u strateškom odlučivanju.

Razgovarali smo i o vještinama koje će biti presudne za nove generacije kontrolera, kao i o važnosti edukacije i regionalne suradnje u daljnjem razvoju ove profesije.

Možete li nam ukratko predstaviti svoj profesionalni put i kako ste se usmjerili prema kontrolingu u financijskom sektoru?

    Moj profesionalni put počeo je prije više od dvadeset godina u mikrofinanciranju, u okruženju gdje se financije, IT i analitika prepliću svakog dana. Vrlo rano sam shvatio da me najviše inspirira upravo ta kombinacija – razumjeti brojke, ali i sisteme koji ih stvaraju. Kroz MIS, planiranje, kontroling i kasnije direktorske funkcije, postalo mi je jasno da je kontroling mjesto gdje se sve te discipline spajaju.

    Kontroling me privukao jer je to funkcija koja vidi cijelu sliku. To je točka u kojoj se strategija, operativa, financije i podaci pretvaraju u odluke. Posljednjih godina sam uključen u izradu novog DWH-a, što je dodatno učvrstilo moj fokus na data driven upravljanje. U suštini, moj put je bio prirodan – od podataka, preko analitike, do strateškog odlučivanja.

    Kako vidite trenutnu ulogu kontrolinga u financijskim institucijama u regiji?

    Kontroling u regiji prolazi kroz najbržu transformaciju do sada. Nekada je bio fokusiran na budžet, izvještaje i odstupanja. Danas je to potpuno druga priča.

    Uloga kontrolinga je da bude strateški partner uprave, generator uvida, kreator scenarija i čuvar profitabilnosti. U bankama i osiguranjima, gdje su promjene brze, a regulativa zahtjevna, kontroling je često jedina funkcija koja može da poveže sve elemente –  od tržišta i rizika do kapitala i strategije.

    Kontroler je s jedne strane preispituje odluke (‘challenger’) ostalih organizacijskih jedinica, njihove rezultate, planove i procese, a s druge strane je glavna podrška koja koordinira sve sektore u postizanju zajedničkih ciljeva.

    Po čemu se kontroling u bankama i osiguravajućim društvima razlikuje od kontrolinga u drugim industrijama?

    Iako su osnove kontrolinge iste, ipak postoje specifičnosti u industrijama. Izdvojio bih tri koje se odnose na banke i osiguravajuća društva:

    1.   Regulatorna kompleksnost – financijski sektor i sektor osiguranja su najreguliraniji. Kontroling mora razumjeti lokalnu regulativu, kapitalne zahtjeve, IFRS, stres testove, likvidnost i rizike.

    2.   Volatilnost tržišta – promjene kamatnih stopa, makroekonomskih kretanja i konkurencije direktno utječu na profitabilnost. Kontroling mora modelirati scenarije i predviđati efekte.

    3.   Ogromna količina podataka – banke i osiguranja imaju kompleksne IT sisteme i DWH strukture. Kontroling mora biti tehnički potkovan i blisko surađivati s ITjem i data timovima i iz ogromne količine podataka pronaći vezu i pripremiti prijedloge za povećanje prihoda ili smanjenje troškova.

    Utječu li regulatorni zahtjevi na razvoj kontroling funkcije u bankama i osiguranju i kako?

    Regulatorni zahtjevi su jedan od glavnih pokretača razvoja kontrolinga. Oni nas primoravaju da razvijamo sofisticirane modele, kvalitetnije podatke i integrirane procese. Konkretan primjer je zakonska obaveza utvrđivanja stvarne cijene koštanja naknada za odobravanje kredita. Tu se jasno vidi značaj kontrolinga – od prikupljanja podataka, preko modeliranja i alokacije troškova, do transparentnog i zakonski usklađenog obračuna. Regulativa i tržište nas, zapravo, guraju ka digitalizaciji i automatizaciji, jer bez toga ne bismo mogli ispuniti sve zahtjeve.

    Kako digitalna transformacija mijenja kontroling u financijskim institucijama?

    Digitalna transformacija je potpuno promijenila kontroling. Danas kontroling više nije funkcija koja radi samo u Excelu – to je data‑driven centar ekspertize.

    Zaposleni u kontrolingu moraju imati analitičke, IT, komunikacijske i prezenterske vještine. To je nova kombinacija koja omogućava:

    • rad na DWH‑u i Finance Data Mart‑u,
    • korišćenje self‑service BI alata,
    • razvoj prediktivnih modela,
    • automatizaciju procesa,
    • vizuelizaciju podataka,
    • brže i preciznije donošenje odluka.

    Posljednje tri godine sam radio i digitalizaciji i automatizaciji kontrolinga, što je omogućilo potpuno novu razinu transparentnosti i brzine u odlučivanju.

    Koliko je kontroling danas uključen u strateško odlučivanje na razini uprave?

    Kontroling je danas neizostavan dio strateških procesa i zauzima centralnu poziciju. Vizija i misija banke ne mogu biti samo deklarativne – one moraju biti pretočene u mjerljive ciljeve i operativne planove. Upravo tu kontroling ima ključnu ulogu: povezati strategiju sa svakodnevnim poslovanjem, osigurati da svi sektori rade u istom pravcu i da se resursi koriste optimalno. Strategija je temelj svake organizacije, a kontroling je taj koji osigurava da ona ne ostane na papiru, već da se dosljedno implementira i prati kroz jasne KPI‑eve i analize. Aktivno sudjelujem u procjeni investicija, razvoju pricing modela, evaluaciji državnih mjera i kreiranju scenarija.

    Možete li nam izdvojiti primjer gdje je kontroling imao ključnu ulogu u donošenju strateške odluke?

    Pogrešne strateške odluke najviše koštaju. To je posebno važno kod projekata koji mijenjaju poslovni model ili zahtijevaju značajna ulaganja. Na primjer, kroz NPV (Net present value) analize strateških projekata uprava dobija jasnu sliku o dugoročnim efektima i rizicima, što omogućava donošenje odluka zasnovanih na podacima, a ne na subjektivnoj procjeni.

    Drugi primjer je razvoj novog FTP (Fund transfer pricing) modela i TDABC (Time driven activity base cost) metodologije, koji su omogućili precizno mjerenje profitabilnosti po segmentima, proizvodima i klijentima. Ne mora značiti da je najveći klijent i profitabilan klijent ili da je najprodavaniji proizvod i profitabilan proizvod. Nekada je realnost potpuno drugačija od očekivanja.

    Treći primjer je regulatorni obračun naknada za kredite, gdje je kontroling imao ključnu ulogu u transparentnom i zakonski usklađenom određivanju njene cijene koštanja.

    Koju biste poruku poslali mladim profesionalcima koji žele karijeru u kontrolingu financijskih institucija?

    Kontroling je profesija budućnosti. Ako volite analitiku, podatke, biznis i strategiju – ovo je pravo mjesto za vas.

    Moja poruka bi bila da uče podatke i analitiku, razvijaju IT vještine, da uče komunikaciju – jer brojke same ne govore ništa, da razumiju biznis, ne samo modele i budu radoznali i spremni da preuzmu odgovornost.

    Kontroling omogućava da vide cijelu organizaciju i da zaista utječu na njen razvoj.

    Predavač ste na 2. Regionalnoj kontroling konferenciji, koja su Vaša očekivanja i što mislite kakvu ulogu edukacija i konferencije poput ove imaju u razvoju struke ?

    Za mene su ovakve konferencije od izuzetnog značaja jer podižu vidljivost i važnost kontrolinga kao profesije. Kontroling je disciplina koja se stalno razvija i mijenja, naročito pod utjecajem promjena tržišta, digitalizacije i regulatornih zahtjeva, i upravo ovakvi skupovi omogućavaju da se znanje dijeli, da se razmjenjuju iskustva i da se zajednički traže rješenja za izazove sa kojima se suočavamo.

    Moja očekivanja su da kroz diskusije i predavanja dobijemo praktične uvide iz oblasti kontrolinga. Vjerujem da razmjena iskustava ima neprocjenjivu vrijednost, jer svaki primjer iz prakse može biti inspiracija za unaprjeđenje vlastitih procesa.

    Edukacija i konferencije poput ove imaju ključnu ulogu u razvoju struke. One povezuju ljude, stvaraju mrežu profesionalaca koji se međusobno podržavaju i zajedno podižu standarde.

    Posebno je važno što konferencija okuplja ljude iz različitih zemalja regije. To pokazuje da kontroling nije samo lokalna disciplina, već na regionalnom i međunarodnom nivou dobijamo širu sliku i bolje razumijevanje kako kontroling može doprinijeti transformaciji organizacija i gospodarstva u cjelini.

    Autor: financa.ba
    Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.

    Prijavite se na naš Newsletter

    Popularno