Procjenjuje se da je u 2022. diljem Europske unije požnjeveno 270,9 milijuna tona žitarica. To je 26,7 milijuna tona manje nego 2021. Što je ekvivalent smanjenju od 9%, navodi Eurostat.
Francuska je prošle godine požnjela 59,9 milijuna tona žitarica čime je i dalje na prvom mjestu, s 22 posto ukupne proizvodnje EU. Njemačka je požnjela 43,5 milijuna tona (16%). Poljska 35,0 milijuna tona (13%). Španjolska 19,3 milijuna tona (7%) i Rumunjska 18,9 milijuna tona (također 7% ukupne EU proizvodnje).
Malo zemalja s većom žetvom
Sveukupni pad potaknut je sušom koja je pogodila Rumunjsku (pad 8,9 milijuna tona, -32%), Francusku (pad 7,0 milijuna tona, -10%), Španjolsku (pad 6,2 milijuna tona, -24%) i Mađarsku (pad 4,9 milijuna tona, -35%).
Bilo je vrlo malo zemalja u kojima se ukupna žetva žitarica povećala. One su, između ostalih, uključivale Njemačku (povećanje od 1,1 milijuna tona, +3%,), Finsku (1,0 milijuna tona više nakon loše žetve 2021., +39%,) i Poljsku (1,0 milijuna tona više, +3%).
Četiri vrste bilježe pad
EU je 2022. požnjela 126,7 milijuna tona obične pšenice i pira, odnosno 3,2 milijuna tona manje nego 2021. Što je smanjenje od 2%, piše Poduzetništvo. Proizvodnja kukuruza u zrnu i klipa pala je na 53,0 milijuna tona. Što je 20 milijuna tona manje nego u 2021., odnosno pad od 27%. Ovako oštar pad prije svega je uzrokovan negativnim učincima suše širom EU.
Kada je riječ o ječmu, proizvodnja 2022. bila je gotovo nepromijenjena i iznosi 52,0 milijuna tona kao i zobi, 7,5 milijuna tona. Nasuprot tome, proizvodnja raži pala je za 8% na 7,8 milijuna tona.
Suša i toplinski stres
Znamo da je biljna proizvodnja vrlo osjetljiva na vremenske uvjete, kako tijekom vegetacije tako i tijekom žetve. U mnogim regijama u Europi maksimalne dnevne temperature u ljeto 2022. bile su najtoplije ili druge najtoplije zabilježene u razdoblju od 1991.godine.
