Tržište rada Zapadnog Balkana suočava se s ozbiljnim paradoksom. Dok kompanije sve teže pronalaze radnike, milijuni žena, mladih i radno sposobnih građana i dalje ostaju izvan tržišta rada, upozorava Svjetska banka u najnovijem izvješću o gospodarstvu regije.
Prema procjenama Svjetske banke, Zapadni Balkan ne koristi vlastiti ekonomski potencijal, dok velik dio stanovništva i dalje nailazi na prepreke pri zapošljavanju i uključivanju u tržište rada.
Istodobno, velik broj obrazovanih i kvalificiranih radnika odlazi u inozemstvo u potrazi za boljim plaćama i stabilnijim perspektivama.
Tržište rada Zapadni Balkan ne koristi vlastiti potencijal
Izvješće upozorava da se regija suočava s ozbiljnim strukturnim problemom.
Dok pojedini sektori osjećaju kronični nedostatak radne snage, velik broj ljudi odustaje od traženja posla ili nikada ne uspijeva ući na tržište rada.
Posebno su pogođene žene i mladi.
Svjetska banka navodi da bi Zapadni Balkan imao čak 2,8 milijuna dodatnih radno sposobnih stanovnika kada bi stopa sudjelovanja na tržištu rada bila jednaka usporedivim državama Europske unije.
Samo veće uključivanje žena u tržište rada moglo bi povećati godišnje stope gospodarskog rasta za 0,35 postotnih bodova.
Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, upozorila je da regija ima velik broj neiskorištenih talenata.
Prema njezinim riječima, žene, mladi i drugi građani koji žele raditi često su suočeni sa stvarnim preprekama za ulazak na tržište rada, a njihovo aktivnije uključivanje predstavlja jedan od najučinkovitijih načina za jačanje ekonomije regije.
Regija gubi ljude dok gospodarstvo usporava
Problem postaje još ozbiljniji zbog iseljavanja stanovništva.
Radno aktivni građani, uključujući fakultetski obrazovane radnike i kvalificirane fizičke radnike, sve češće odlaze prema državama Europske unije.
Razlog je uglavnom isti — veće plaće, stabilnije tržište rada i bolji životni standard.
To dodatno povećava pritisak na tržište rada Zapadni Balkan, koje već sada pokazuje znakove manjka radne snage u ključnim sektorima.
Istodobno gospodarski rast regije ostaje slabiji od ranijih očekivanja.
Prema novom izvješću, kombinirani gospodarski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije trebao bi dosegnuti 2,8 posto tijekom 2026. godine.
To je za 0,3 postotna boda manje od prethodnih projekcija.
Tijekom 2027. očekuje se blago ubrzanje rasta na 3,2 posto.
Geopolitička kriza i inflacija dodatno pritišću regiju
Svjetska banka upozorava da gospodarstva Zapadnog Balkana dodatno usporavaju posljedice geopolitičkih napetosti, sukoba na Bliskom istoku i dugotrajne inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....
Rast cijena i dalje snažno pogađa kućanstva i poduzeća.
Xiaoqing Yu upozorila je da globalna neizvjesnost i geopolitičke tenzije sve više ograničavaju gospodarski rast regije, dok rastuće cijene predstavljaju izravan udar na budžete građana.
Zbog toga kratkoročne fiskalne mjere više nisu dovoljne za dugoročni razvoj.
Prema izvješću Svjetske banke, upravo će otvaranje novih radnih mjesta i veće uključivanje stanovništva na tržište rada biti ključni preduvjet za održavanje gospodarskog rasta u narednim godinama.
Demografija postaje najveći ekonomski problem regije
Dodatni alarm za ekonomiju predstavlja starenje stanovništva.
Svjetska banka upozorava da Zapadni Balkan stari brže od ostatka Europe. Tijekom sljedećeg desetljeća najmanje jedna od pet osoba u regiji bit će starija od 65 godina.
To znači da će broj radno aktivnih građana dodatno padati upravo u trenutku kada ekonomija već osjeća ozbiljan nedostatak radne snage.
I zato problem tržišta rada više nije samo socijalno pitanje.
Postaje jedno od ključnih pitanja budućeg gospodarskog razvoja regije.
Jer ekonomije koje gube stanovništvo, a pritom ne koriste postojeći ljudski potencijal, vrlo teško mogu dugoročno održavati stabilan rast.
