Globalno tržište duga ulazi u novu fazu. Dok ukupna razina zaduženosti nastavlja rušiti rekorde, investitori sve pažljivije procjenjuju dugoročnu fiskalnu stabilnost najvećih gospodarstava. Najnovije izvješće Instituta za međunarodne financije (IIF) pokazuje da je svjetski dug krajem ožujka dosegnuo gotovo 353 bilijuna dolara, uz jasne signale promjene investicijskih tokova.
U fokusu više nisu samo kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... i inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... Sve važniju ulogu imaju održivost javnih financija, struktura državnog duga i politički kapacitet država da dugoročno kontroliraju rast zaduživanja.
Američki dug raste najbrže
Prema podacima IIF-a, globalni dug porastao je u prvom tromjesečju za više od 4,4 bilijuna dolara. Time je nastavljen trend rasta već peti kvartal zaredom, a tempo povećanja bio je najbrži od sredine 2025. godine.
Glavni generator novog zaduživanja bile su Sjedinjene Američke Države.
Direktor IIF-a za svjetska tržišta i regulativu Emre Tiftik upozorio je da aktualne fiskalne politike dodatno pogoršavaju dugoročnu sliku američkog duga.
“Prema trenutačnim političkim mjerama očekuje se daljnji rast američkog udjela duga u BDP-u, a najnovije projekcije Kongresnog ureda za proračun signaliziraju dodatno pogoršanje dugoročnih fiskalnih izgleda”, naveo je Tiftik u izvješću IIF-a.
Dodao je i kako je rast američkog duga prvenstveno posljedica snažnog javnog zaduživanja.
To postaje važan signal investitorima koji posljednjih mjeseci sve aktivnije diversificiraju ulaganja prema drugim tržištima državnih obveznica.
Europa i Japan privlače sve veći interes
Od početka godine raste međunarodna potražnja za japanskim i europskim državnim obveznicamaObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni..., dok interes za američke obveznice stagnira.
Razlog nije samo monetarna politika, nego i percepcija dugoročne fiskalne održivosti.
Prema procjenama IIF-a, dug eurozone i Japana u odnosu na BDP trebao bi rasti umjerenije nego američki, čak i uz nastavak fiskalne ekspanzije.
Investitori zato sve više promatraju europske i japanske obveznice kao relativno stabilniju opciju u razdoblju povećane geopolitičke i fiskalne neizvjesnosti.
Istovremeno, američko tržište korporativnih obveznica i dalje ostaje izrazito snažno. Posebno raste interes za kompanije povezane s umjetnom inteligencijom, što privlači značajan strani kapital.
Kina ubrzava korporativno zaduživanje
Dok SAD dominira rastom javnog duga, Kina bilježi snažno povećanje korporativnog zaduživanja.
IIF navodi da su posebno agresivno rasle obveze nefinancijskih kompanija, prvenstveno poduzeća u državnom vlasništvu. Njihovo zaduživanje početkom godine bilo je znatno snažnije od zaduživanja same kineske države.
To pokazuje da kineski model gospodarskog rasta i dalje snažno ovisi o kreditiranju i investicijama, unatoč pokušajima Pekinga da smanji sistemske financijske rizike.
Kada se iz globalne slike isključe SAD i Kina, razvijena tržišta uglavnom su bilježila blagi pad razine duga. Tržišta u razvoju, bez Kine, nastavila su umjeren rast zaduženosti, koja je dosegnula rekordnih 36,8 bilijuna dolara.
Dug ostaje iznad 300 posto svjetskog BDP-a
Ukupan svjetski dug u prvom je tromjesečju iznosio oko 305 posto globalnog BDP-a, zadržavajući se približno na razinama iz 2023. godine.
No trendovi među državama postaju sve neujednačeniji.
Na razvijenim tržištima omjer duga i BDP-a blago se smanjuje, dok gospodarstva u razvoju nastavljaju bilježiti rast.
Najveći skok udjela duga u odnosu na BDP zabilježile su:
- Norveška
- Kuvajt
- Kina
- Bahrein
- Saudijska Arabija
U svim navedenim gospodarstvima omjer duga prema BDP-u porastao je za više od 30 postotnih bodova.
Umjetna inteligencija i geopolitika dodatno povećavaju pritisak
IIF upozorava da će strukturni trendovi nastaviti gurati globalni dug prema višim razinama tijekom sljedećih godina.
Među glavnim faktorima navode se:
- starenje stanovništva,
- rast obrambene potrošnje,
- ulaganja u energetsku sigurnost,
- troškovi kibernetičke sigurnosti,
- diversifikacija opskrbnih lanaca,
- i velika kapitalna ulaganja povezana s umjetnom inteligencijom.
Dodatni rizik predstavlja i nestabilnost na Bliskom istoku.
Prema Tiftikovim riječima, recentni sukobi u regiji mogli bi dodatno povećati fiskalne pritiske i troškove financiranja za države i kompanije.
To znači da svjetska ekonomija ulazi u razdoblje u kojem dug više neće biti samo pitanje monetarne politike, nego i geopolitičke otpornosti, tehnološke tranzicije i sposobnosti država da financiraju sve skuplje strateške prioritete.
