Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Zašto zlato pada unatoč krizama? Odgovor stiže iz američkog Feda

Cijena zlata kreće se prema trećem uzastopnom tjednom padu nakon što je tržište dobilo signal da američka središnja banka možda još nije završila s borbom protiv inflacije.

Plemeniti metal u petak je izgubio više od dva posto vrijednosti i pao na oko 4.122 dolara za uncu. Pad je uslijedio nakon što je novi predsjednik američkog Feda Kevin Warsh zauzeo oštriji stav prema inflacijskim rizicima, što je potaknulo očekivanja da bi kamatne stope mogle ponovno rasti tijekom ove godine.

Za investitore je poruka bila jasna. Kada tržište počne očekivati više kamatne stope, zlato gotovo uvijek dolazi pod pritisak.

Razlog je jednostavan. Za razliku od obveznica ili štednih instrumenata, zlato ne donosi kamatni prihod. Kada prinosi rastu, kapital se često preusmjerava prema imovini koja generira povrat, dok interes za plemenite metale slabi.

Fed ponovno postaje glavni pokretač tržišta

Posljednjih mjeseci investitori su pažljivo pratili geopolitičke napetosti na Bliskom istoku, očekujući da bi poremećaji u opskrbi energentima mogli dodatno povećati inflacijske pritiske i pogurati cijene sigurnih utočišta poput zlata.

No tržište se ovoga tjedna usredotočilo na nešto drugo.

Fedova monetarna politika ponovno je postala dominantna tema. Jači dolar i rast prinosa na američke državne obveznice stvorili su kombinaciju koja tradicionalno ne ide u korist zlatu.

To se vidi i na širem tržištu plemenitih metala. Srebro je izgubilo više od dva posto vrijednosti, dok su platina i paladij također završili u negativnom teritoriju. Istodobno je Bloombergov indeks dolara bio na putu prema tjednom rastu.

Hormuški tjesnac smirio tržišta

Dodatni pritisak na zlato došao je iz geopolitičke sfere.

Nakon američke objave o završetku blokade, komercijalni brodski promet počeo se vraćati kroz Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih energetskih koridora na svijetu. Time su ublaženi strahovi od ozbiljnijih poremećaja u opskrbi naftom i ukapljenim prirodnim plinom.

Za tržišta je to značilo smanjenje potrebe za sigurnim utočištima.

Kada se geopolitički rizici smanjuju, dio kapitala koji je prethodno tražio zaštitu u zlatu često se vraća u dionice, obveznice ili druge rizičnije klase imovine.

Inflacija i dalje ostaje rizik

Iako je tržište pozitivno reagiralo na ponovno otvaranje pomorskog prometa, analitičari upozoravaju da bi potpuna normalizacija mogla trajati mjesecima.

To znači da inflacijski rizici nisu nestali.

Svako novo povećanje cijena energenata moglo bi ponovno promijeniti očekivanja investitora i vratiti interes za zlato kao zaštitu od inflacije i tržišne nestabilnosti.

Christopher Wong, strateg u Oversea-Chinese Banking Corpu, smatra da je ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca dugoročno pozitivan faktor za tržišnu stabilnost, ali da trenutačno prevladava utjecaj očekivane strože monetarne politike Feda.

Povijest pokazuje da zlato često prolazi kroz razdoblje slabijih performansi neposredno prije prvog povećanja kamatnih stopa. Upravo zato investitori sada pokušavaju procijeniti predstavlja li Fedov oštriji ton samo preventivnu reakciju ili početak novog ciklusa monetarnog zaoštravanja.

Što će presuditi sljedećem potezu zlata

Najvažnije pitanje za tržište više nije stanje u Hormuškom tjesnacu nego smjer američke monetarne politike.

Ako se pokaže da Fed planira samo jedno ili dva dodatna povećanja kamata, pritisak na zlato mogao bi biti ograničen. Međutim, ako tržište zaključi da slijedi dulji ciklus zaoštravanja, dolar i obveznički prinosi mogli bi nastaviti jačati, što bi dodatno smanjilo privlačnost plemenitih metala.

Zbog toga trenutačni pad cijene zlata nije samo priča o jednom tržištu. On pokazuje koliko su globalna financijska tržišta i dalje osjetljiva na svaku promjenu očekivanja vezanih uz američku središnju banku.

Za investitore, kompanije i upravitelje kapitala upravo će naredni potezi Feda vjerojatno biti važniji od bilo kojeg pojedinačnog geopolitičkog događaja.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno