Njemačka je do rujna dobila deset novih startupa s milijardskom valuacijom i njihov ukupan broj povećala na rekordnih 39. U startupe je istodobno uloženo osam milijardi eura, više nego tijekom cijele 2025. Ipak, među startupima koji planiraju izlazak na burzu 62 posto izabralo bi američku, a 27 posto njemačku burzu.
Prema Deutscher Startup Monitoru 2026, do rujna je u njemačke startupe uloženo osam milijardi eura, u usporedbi sa 7,5 milijardi tijekom cijele 2025. Rast su ponajviše nosile velike investicijske runde u DeepTechu i obrambenoj tehnologiji. Broj financijskih rundi istodobno je ostao oko četvrtinu ispod razine iz 2021., a smanjio se i broj prvih rundi financiranja.
Više kapitala završava kod manjeg broja kompanija
Podaci KfW Researcha pokazuju koliko je koncentracija izražena. Njemački startupi u drugom su tromjesečju prikupili 3,4 milijarde eura, najviše od drugog tromjesečja 2022.
Scale-up kompanije dobile su 72 posto ukupnog kapitala uloženog tijekom tromjesečja.
Istodobno je KfW zabilježio 86 transakcija vrijednih najmanje milijun eura. U prvom polugodištu bilo ih je 184, prema 380 tijekom cijele 2025. Rekordne 2022. bilo ih je 626. KfW zaključuje da se ulaganja raspoređuju na sve manji broj startupa, iako se broj novoosnovanih kompanija povećava.
AI je u središtu proizvoda kod 53 posto startupa
Umjetna inteligencija bila je u središtu proizvoda kod 39 posto njemačkih startupa 2024., 45 posto 2025. i 53 posto ove godine, pokazuju podaci German Startup Monitora.
Njemački startup sektor izrazito je usmjeren na poslovne kupce. B2B generira 77 posto njegovih prihoda, što je najviši udio zabilježen u Startup Monitoru.
Veza s etabliranim kompanijama kreće se u suprotnom smjeru. U 2020. s njima su surađivala 72 posto startupa. U 2025. udio je pao na 56 posto, a ove godine na 54 posto. Samo 16 posto ispitanika spremnost etabliranih kompanija na suradnju ocjenjuje visokom.
Zašto je američka burza privlačna
German Startup Monitor ne navodi zašto ispitanici preferiraju američku burzu. ECB, međutim, pokazuje razliku u tržišnom okruženju: američki IPO-i nadmašuju europske u svim promatranim segmentima, a medijalne valuacije pri IPO-u u tehnološki i znanjem intenzivnim sektorima često su znatno više nego u EU-u.
Ti podaci ne dokazuju da su upravo valuacije ili likvidnost razlog zbog kojeg njemački startupi preferiraju SAD.
Preferencija prema inozemnim burzama nije vidljiva samo u anketi. Analiza njemačkih startup exita pokazuje da je gotovo polovica IPO-a njemačkih startupa koji su od 2005. primili venture kapital provedena u inozemstvu, posebno u SAD-u.
Njemačku atraktivnijom startup lokacijom od SAD-a danas smatra 31 posto osnivača, prema 40 posto godinu ranije.
Ovisnost o SAD-u počinje prije izlaska na burzu
64 posto njemačkih startupa pretežno ili isključivo koristi američke dobavljače digitalnih tehnologija, prema German Startup Monitoru.
Među kompanijama koje bi željele prijeći na europska rješenja, 63 posto kao prepreku navodi slabiji raspon funkcionalnosti, a 55 posto kaže da za njihov konkretan slučaj nema odgovarajuće europske alternative.
Tehnološka ovisnost zato se ne može svesti na odluku kompanije da američkog dobavljača zamijeni europskim.
Europa povećava kapital za kasniju fazu rasta
EU je za financiranje europskih kompanija u kasnijoj fazi rasta uspostavio Scaleup Europe Fund, čija je ciljana veličina približno pet milijardi eura. Europska komisija obvezala se uložiti milijardu eura, dok bi ostatak kapitala trebao doći od drugih ulagača. Prva ulaganja već su napravljena.
Fond je namijenjen europskim tehnološkim kompanijama u kasnijoj fazi rasta, upravo onoj u kojoj se otvara pitanje zašto Europa teže pretvara uspješan startup u globalno veliku kompaniju.
Sljedeći važan broj zato nije samo hoće li Njemačka dobiti 40. ili 45. jednoroga. Važnije je gdje će kompanije koje prerastu privatno VC financiranje tražiti sljedeći kapital — i, odluče li se za IPO, koju će burzu izabrati.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
