Cijena nafte oduvijek je bila jedan od najpouzdanijih barometara globalne ekonomije. Od kraja 19. stoljeća do danas, oscilacije u cijeni barela pratile su – i često izazivale – najveće političke i ekonomske potrese modernog doba.
Od stabilnosti do prvih šokova
Između 1860. i 1940. godine cijene nafte kretale su se u skladu sa svjetskim događajima: rasle su tokom Prvog svjetskog rata, a strmoglavo padale tokom Velike depresije 1929. Nakon Drugog svjetskog rata uslijedilo je razdoblje stabilnosti – od 1948. do 1970. cijene su bile niske i relativno mirne. Sve se mijenja početkom 1970-ih.
Prvi naftni šok (1973.–1974.)
Godina 1971. označila je kraj Brettonwoodskog monetarnog sistema, a samo dvije godine kasnije svijet ulazi u prvi veliki energetski potres. Jomkipurski rat između Izraela i koalicije arapskih zemalja pokrenuo je lančanu reakciju: arapske zemlje izvoznice nafte uvode embargo protiv država koje podržavaju Izrael.
Rezultat je bio dramatičan – cijena nafte skočila je s 3 na 12 dolara po barelu u samo godinu dana. Preračunato u današnje vrijednosti, to iznosi oko 88 dolara.
Drugi naftni šok (1978.–1980.)
Nekoliko godina kasnije svijet ulazi u još dublju krizu. Iranska revolucija 1978. i početak Iransko-iračkog rata 1980. prepolovili su globalnu ponudu nafte. Cijena barela porasla je s 15,85 na gotovo 40 dolara – što bi danas iznosilo oko 156 dolara. Dakle, prelazak „magične granice“ od 100 dolara po barelu nije novost – samo se ranije događao u realnim, a ne nominalnim iznosima.
Treći šok: Zaljevski rat (1990.)
Početak prvog iračkog rata 1990. ponovno je uzdrmao tržišta. Cijena barela skočila je na 41 dolar, odnosno oko 103 dolara u današnjoj vrijednosti. Nakon toga Bliski istok više nije bio izvor naglih skokova cijena, ali globalnih turbulencija svakako nije nedostajalo.
Krize novijeg doba: 2008., pandemija i rat u Ukrajini
Globalna financijska kriza 2008. podigla je cijenu nafte na rekordnih 147 dolara (oko 219 dolara danas).
Pandemija COVID-19 donijela je nezapamćen pad – cijena je nakratko pala na -38 dolara po barelu, što je šokiralo i najveće svjetske naftne kompanije.
Rat u Ukrajini 2022. ponovno je poremetio tržišta, podigavši cijenu na 130 dolara (oko 143 dolara danas).
Što danas prijeti tržištu nafte
Novi geopolitički rizici ponovno otvaraju pitanje stabilnosti globalne ponude. Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20% svjetske dnevne potrošnje nafte, predstavlja ključnu tačku. Svako dugotrajnije ometanje protoka – ili potencijalno uništenje naftne infrastrukture u regiji – moglo bi izazvati nove poremećaje cijena.
Je li nova recesija na vidiku
Ekonomisti upozoravaju da bi novi rast cijena energije mogao potaknuti inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i usporiti globalnu ekonomsku aktivnost. Strahovi od stagflacijeU ekonomiji, stagflacija ili recesijska inflacija je situaci... ponovno se pojavljuju.
Priče o recesiji su se vratile. Rastuće cijene nafte i plina vjesnici su ekonomskih problema.
Ian Stewart, glavni ekonomist Deloittea u Velikoj Britaniji
Povijest potvrđuje njegovu tezu: energetski šokovi bili su ključni okidači recesijaRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja... 1973., 1979. i 1990., a nagli rast cijena nakon ruske invazije na Ukrajinu usporio je europski rast 2023.
Uz visoke troškove zaduživanja i rastuću geopolitičku neizvjesnost, poslovna ulaganja i globalna trgovina mogli bi dodatno oslabiti. Zemlje s već krhkim izgledima rasta mogle bi se opasno približiti recesiji.
