Azijska financijska tržišta započela su tjedan u pozitivnom tonu, unatoč rastućim geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku. Ulagači pažljivo prate razvoj sukoba s Iranom, kretanje cijena nafte i nove poruke američkog predsjednika Donald Trump, koji i dalje snažno utječu na globalni sentiment.
Rast indeksa u Aziji signalizira oprezni optimizam, ali i visoku razinu neizvjesnosti koja i dalje dominira tržištima.
Glavni indeksi u plusu, ali uz smanjenu likvidnost
Na azijskim burzama zabilježen je rast ključnih indeksa:
- japanski Nikkei 225 porastao je 0,6%, na 53.413,68 bodova
- južnokorejski Kospi ojačao je 1,4%, na 5.450,33 bodova
Istovremeno, dio tržišta bio je zatvoren zbog blagdana — uključujući Australiju, Hong Kong, Šangaj te europske financijske centre poput Francuske, Njemačke i Velike Britanije — što je dodatno smanjilo ukupni volumen trgovanja.
Trump pojačava pritisak: fokus na Hormuški tjesnac
Geopolitička napetost dodatno je porasla nakon najnovijih poruka iz Washingtona.
Trump je zaprijetio da će ciljati ključnu infrastrukturu Irana ukoliko vlasti u Teheranu ne otvore Hormuz Strait do zadanog roka.
Takva retorika pojačava neizvjesnost jer je riječ o jednoj od najvažnijih energetskih arterija svijeta, kroz koju prolazi značajan dio globalne opskrbe naftom.
Za sada nema naznaka da bi Iran mogao popustiti, što dodatno drži tržišta u stanju pripravnosti.
Nafta u fokusu: blagi pad nakon snažnog rasta
Energetsko tržište ostaje ključni indikator raspoloženja investitora.
Cijene nafte su početkom tjedna blago pale:
- američka referentna nafta spustila se za 1,76 dolara, na 109,78 dolara po barelu
- Brent crude izgubio je 73 centa, na 108,33 dolara
Ipak, ovaj pad dolazi nakon snažnog rasta prethodnih dana, potaknutog strahom da bi sukob mogao potrajati dulje nego što se očekivalo.
Globalna ovisnost o nafti povećava osjetljivost tržišta
Iako Sjedinjene Američke Države ne ovise značajno o nafti iz Perzijskog zaljeva, globalna priroda tržišta znači da promjene cijena pogađaju sve.
Nafta je globalna roba, a cijene se formiraju na svjetskoj razini, što znači da poremećaji u opskrbi utječu na sve ekonomije.
Posebno su ranjive zemlje poput Japan, koje u velikoj mjeri ovise o uvozu energije i stabilnosti opskrbnih ruta poput Hormuškog tjesnaca.
