Florent Latour, izvršni direktor jedne od najvećih obitelji i kompanija koje posjeduju vinograde s oznakom Grand Cru u Burgundiji, cijelo je ljeto molio za kišu.
„Imali smo osjećaj da smo tako blizu“, rekao je za CNBC Latour, koji je na čelu kuće Maison Louis Latour. „Još samo malo kiše i imali bismo fantastičnu berbu u oba pogleda, ali na kraju smo se morali zadovoljiti kvalitetom – i otprilike polovicom uobičajenog uroda.“
Njegove molitve – ali i frustracije – dijele vinogradari diljem Francuske. Rekordno vruće ljeto i snažne suše teško su pogodili jednu od najpoznatijih vinskih industrija na svijetu.
Francusko ministarstvo poljoprivrede upozorilo je da bi proizvodnja vina 2026. godine mogla pasti na najnižu razinu u posljednjih 70 godina, što bi bila već treća uzastopna godina smanjenog uroda.
„Berba 2023. bila je solidna, ali prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... su od početka desetljeća prilično katastrofalni“, rekao je Jean-Marie Cardebat, profesor ekonomije i voditelj područja vina i žestokih pića na sveučilištu INSEEC Grande École. „Danas shvaćamo da nijedna francuska vinska regija više nije sigurna od toplinskih valova.“
Paradoksalno, najviše stradavaju regije s umjerenijom klimom, ponajprije dolina Loire i Champagne. S druge strane, vinogradari u južnijim regijama, poput Bordeauxa i Languedoc-Roussillona, prijavili su veće prinose nego prošle godine.
Cardebat, koji je i profesor ekonomije na Sveučilištu u Bordeauxu, smatra da je jedan od velikih problema Francuske nedovoljna pripremljenost za posljedice klimatskih promjena.
„Španjolska je češće pogođena toplinskim valovima i globalnim zagrijavanjem, ali je bolje pripremljena“, rekao je. „Dijelom zato što već ima razvijenu mrežu za navodnjavanje.“
U Francuskoj je to, kaže, rijetkost i dopušteno je samo u iznimnim okolnostima.
„U Francuskoj uspostavljanje takvih mjera zahtijeva vrijeme.“
Stvarnost klimatskih promjena
Posljedice klimatskih promjena dodatno intenziviraju raspravu o strogim pravilima koja uređuju francuski vinski sektor.
Prošle je godine Château Lafleur izazvao veliku pozornost odlukom da svojih šest vina povuče iz prestižnih službenih klasifikacija Pomerola i šireg Bordeauxa.
Imanje u vlasništvu obitelji Guinaudeau tada je poručilo da mu stroga pravila apelacija AOC – među kojima su ograničenja navodnjavanja, gustoće sadnje i dopuštenih sorata grožđa – onemogućuju dovoljno brzu prilagodbu klimatskim promjenama.
Napustiti dio tih pravila omogućilo bi vinogradu da se sa „stvarnošću klimatskih promjena suoči precizno i učinkovito“, objasnila je tada obitelj Guinaudeau.
Prema njihovu obrazloženju, riječ je o odluci koja bi obitelji Lafleur trebala omogućiti očuvanje budućnosti vinograda te kvalitete i identiteta njihovih vina.
Berbe sve ranije
Visoke temperature znače i sve ranije početke berbe, što vinogradarima stvara velike logističke probleme.
„Ove smo godine počeli 14. kolovoza, što je najraniji početak berbe ikad na imanju Latour“, rekao je Latour.
Dodao je da se, promatra li se podatke po desetljećima, sredina berbe pomiče otprilike tri dana ranije svakog desetljeća.
„U biti, od 1930-ih smo berbu pomaknuli za otprilike mjesec dana.“
To znači da je jedan od najvećih izazova današnje berbe zapravo – ljudski faktor.
„Morate imati fleksibilnost da u vinograd dovedete ekipu gotovo u trenutku, jer se vaše prognoze na kraju pokažu pogrešnima“, rekao je Latour.
Začarani krug
Ekonomske posljedice ovih promjena za vinski sektor, ali i šire gospodarstvo, mogle bi biti značajne.
Ovogodišnja bi berba, smatra Cardebat, mogla Francusku ponovno spustiti na treće mjesto među najvećim svjetskim proizvođačima vina.
„Prije 12 do 15 godina još smo bili prvi, ispred Italije. Sada je Italija jasno na vodećem mjestu“, rekao je. „Španjolska bi nas mogla prestići. Pad na treće mjesto simbolizira, ali i pokazuje da Francuska ima stvaran problem s proizvodnjom.“
Promjena je, kaže, simbolična, ali i gospodarski važna.
„To predstavlja golem gubitak potencijalnih prihoda za Francusku i za kompanije koje posluju u ovom sektoru.“
Početkom rujna francuska je vlada snizila prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu s 1% na 0,5%, procijenivši da će toplinski valovi i suša francuskom gospodarstvu oduzeti oko 0,1 postotnih bodova rasta.
Istodobno, troškovi proizvodnje na vinskim imanjima sve su veći.
„Novac i rezerve trenutačno su iscrpljeni. Što je klima nestabilnija, to je manja sposobnost ulaganja – upravo u trenutku kada moramo ulagati još više“, rekao je Cardebat.
„Ulazimo u začarani krug.“
Prema njegovim riječima, broj poslovnih neuspjeha u vinskom sektoru utrostručio se između 2019. i 2025. godine.
„Mislim da bi 2026. u tom pogledu mogla biti jednako katastrofalna.“
Na kraju ljeta francuska je vlada najavila hitni paket pomoći vrijedan više od milijardu eura za poljoprivrednike i vinogradare pogođene toplinskim valovima.
Potreba za velikim ulaganjima u prilagodbu klimatskim promjenama mogla bi ubrzati i konsolidaciju vinskog sektora. Cardebat pritom ističe jasan trend povećavanja površina i veličine vinskih imanja tijekom posljednjih 25 godina.
„Mislim da je za proizvodnju kvalitetnog vina danas potrebna određena veličina, zbog svih ulaganja u ljudske resurse, opremu i infrastrukturu. Te je troškove lakše podnijeti kada poslujete u određenom opsegu“, rekao je Latour.
Ipak, dodao je da je obiteljsko vlasništvo i upravljanje vinarijom danas možda cjenjenije nego što je bilo u prošlosti.
Pad potrošnje i potraga za novim tržištima
Problemi povezani s klimom dolaze u trenutku kada se vinski sektor već suočava s padom potrošnje.
Udio stanovništva koje je svakodnevno konzumiralo vino pao je s gotovo 50% 1960. godine na manje od 10% u 2018.
Viša inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i carine tijekom posljednjih pet godina dodatno su pridonijele gomilanju zaliha vina.
Zbog toga vinogradari počinju krčiti vinograde kako bi smanjili proizvodnju.
Samo u Bordeauxu od 2023. godine iskrčeno je oko 20.000 hektara vinograda, čime je ukupna površina pod vinovom lozom smanjena na oko 83.000 hektara.
Tijekom 2026. godine trebalo bi biti iskrčeno oko 4% ukupnih francuskih vinograda u sklopu državnog programa potpore. Vinogradari će za trajno uklanjanje vinove loze dobivati oko 4.000 eura po hektaru.
Kriza u francuskom vinarstvu stoga tjera vodeće proizvođače da ubrzano razmišljaju o novim tržištima, proizvodima i novim generacijama potrošača.
„Drugačiji proizvodi, potpuno drugačija ambalaža, primjerice ready-to-drink proizvodi. Sjedinjene Američke Države izvrsno su testno tržište za to – kako privući ljude novim proizvodima“, rekao je Cardebat.
Kao perspektivna nova tržišta za francuska vina izdvojio je i Južnu Ameriku, Brazil i Indiju, zahvaljujući nizu novih trgovinskih sporazuma potpisanih posljednjih godina.
Za Latoura su ključni mlađa generacija i širenje na nova tržišta.
„Važno je kvalitetno vino učiniti dostupnijim, prije svega kada je riječ o cijeni“, rekao je.
Južna Amerika i Brazil danas su važna tržišta za Maison Louis Latour, kao i afrički kontinent, koji karakterizira mlađa populacija.
Unatoč svim izazovima, Latour i dalje vidi prostor za budućnost francuskog vinarstva.
„Mislim da moramo dobro objasniti kontekst vina koje poslužujemo, njegovu apelaciju i povijest“, rekao je.
„Dokle god to možemo učiniti na jednostavan, ali smislen način koji je razumljiv mlađoj generaciji, i dok god kvaliteta ostaje prisutna i potrošači je mogu cijeniti, mislim da pred nama postoji vrlo privlačna budućnost.“
