Globalna ekonomija ponovno ulazi u zonu neizvjesnosti u kojoj ključnu ulogu ne igraju više samo kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... i inflacija, nego geopolitika — konkretno, rat na Bliskom istoku i kretanje cijena nafte.
U najnovijem izvješću, Međunarodni monetarni fond jasno spušta ton optimizma i šalje upozorenje koje se ne može ignorirati: ako se sukob s Iranom produbi, svijet se vrlo brzo može naći na rubu recesije.
Tri scenarija, jedna poruka: rizik je realan
U travanjskom izdanju Svjetskih ekonomskih izgleda za 2026., MMF iznosi osnovni scenarij rasta uz nekoliko alternativnih projekcija, pri čemu kretanje cijena nafte — u kontekstu geopolitičkih napetosti — postaje jedan od ključnih rizika za globalnu ekonomiju.
- Bazni scenarij: rast globalnog BDP-a od 3,1% (ranije 3,4%) uz stabilizaciju cijene nafte oko 82 dolara po barelu
- Produženi sukob: rast pada na 2,5% uz prosječnu cijenu nafte od 100 dolara
- Eskalacija sukoba: rast se spušta na 2,0% — razina koja svijet dovodi na sam rub recesije
Drugim riječima, globalni rast više nije rezultat unutarnjih ekonomskih ciklusa, nego refleks vanjskih šokova, navodi Oil price.
Amerika raste — ali na drugačijim temeljima
Za razliku od većine velikih ekonomija, SAD i dalje pokazuje otpornost.
MMF procjenjuje rast od 2,3% u 2026., ali struktura tog rasta značajno se promijenila. Ključni motor više nije potrošnja, nego ulaganja — konkretno u umjetnu inteligenciju.
Kompanije poput Google, Microsoft, Amazon i Meta ulažu stotine milijardi dolara u podatkovne centre i infrastrukturu za AI.
To mijenja samu strukturu ekonomije.
Procjene pokazuju da bi potražnja za energijom u AI podatkovnim centrima u SAD-u mogla porasti više od 30 puta do 2035. godine — što otvara novo pitanje: koliko je takav rast dugoročno održiv uz visoke cijene energije?
Kina pod pritiskom energije i industrije
S druge strane, Kina ulazi u osjetno zahtjevnije razdoblje.
Prognoza rasta za 2026. smanjena je na 4,4%, a za 2027. na 4,0%. Razlozi su kombinacija viših troškova energije i slabosti u stambenom sektoru.
Poseban problem predstavlja logistika. Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi velik dio globalne trgovine energentima, postaje točka rizika koja direktno povećava troškove kineskim proizvođačima.
Viši troškovi sirovina i transporta teško se prenose na krajnje kupce, što smanjuje marže i dugoročno slabi izvoznu konkurentnost.
Ipak, Kina ima određene amortizere:
- velike strateške rezerve nafte
- snažnu fiskalnu kontrolu države
- ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije
No to nije rješenje — to je ublažavanje udara.
Indija kao iznimka koja potvrđuje pravilo
U globalnom okruženju punom negativnih revizija, Indija ostaje rijetka pozitivna priča.
MMF je čak blago povećao prognozu rasta na 6,5%.
Razlog nije samo domaća potrošnja, nego i konkretni politički potezi. Nakon pregovora između Donald Trump i Narendra Modi, carine na niz indijskih proizvoda smanjene su s razina do 50% na oko 18%, a za pojedine kategorije čak na nulu.
To je direktno smanjilo troškove izvoza i povećalo konkurentnost.
Uz snažan rast iz prethodne godine, stabilnu domaću potražnju i kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, Indija trenutno djeluje kao najotporniji veliki sustav.
Europa i stari problem: energija
Eurozona ponovno se suočava s istim ograničenjem — energetskom ovisnošću.
MMF je snizio prognozu rasta na 1,1%, a razlog je poznat: gotovo 60% energetskih potreba dolazi iz uvoza.
Unatoč smanjenju potrošnje plina i djelomičnom odmaku od ruskih izvora, Europa i dalje uvozi oko 70% plina. Svaki poremećaj na tržištu energenata automatski se prelijeva u cijene i industrijsku proizvodnju.
Sukob na Bliskom istoku već je podigao cijene plina za više od 70% — što izravno pritišće industrijski sektor.
Bliski istok: direktni ekonomski udar
Za regiju Bliski istok i Sjeverna Afrika posljedice su najizravnije.
MMF je snizio prognozu rasta na 1,1%, dok je projekcija za Saudijska Arabija smanjena na 3,1%.
Razlog nisu samo cijene, nego i fizički poremećaji u proizvodnji. Napadi na ključnu infrastrukturu — poput naftnog polja Manifa i naftovoda Istok-Zapad — smanjili su proizvodnju za najmanje 600.000 barela dnevno.
Procjene govore da bi sukob mogao zemlje GCC-a koštati i do 200 milijardi dolara izgubljenog rasta u ovoj godini.
Ekonomija ovisna o geopolitici
Poruka MMF-a je jasna, iako ne izrečena dramatično:
globalna ekonomija trenutno nema unutarnju snagu koja bi amortizirala veliki vanjski šok.
Rast postoji — ali je krhak.
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... je pod kontrolom — ali uvjetno.
Tržišta funkcioniraju — ali uz visoku razinu rizika.
U takvom okruženju, cijena nafte više nije samo tržišni signal. Ona postaje ključna varijabla koja određuje hoće li svijet ostati u zoni rasta — ili skliznuti prema recesijiRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja....
