Globalno tržište plemenitih metala ponovno je pod pritiskom. Pad cijene zlata uslijedio je nakon rasta cijena nafte i pogoršanja geopolitičkih odnosa između SAD-a i Irana, što je među investitorima pojačalo strah od dugotrajnije inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i zadržavanja visokih kamatnih stopa.
Na spot tržištu cijena zlata pala je za 1,2 posto i spustila se na 4.657 dolara po unci, dok su američki lipanjski terminski ugovori izgubili 1,4 posto vrijednosti.
Tržišno raspoloženje naglo se pogoršalo nakon što je američki predsjednik Donald Trump odbacio odgovor Teherana na američke prijedloge za rješavanje krize. Istodobno su cijene nafte nastavile rasti zbog poremećaja plovidbe kroz Hormuški tjesnac i zabrinutosti oko globalne opskrbe energijom.
Rast nafte postaje problem za zlato
Iako se zlato tradicionalno smatra sigurnim utočištem u razdobljima nestabilnosti, aktualna situacija pokazuje koliko snažno tržišta reagiraju na inflacijske rizike.
Glavni analitičar KCM Tradea Tim Waterer ocijenio je da je nada u brzo mirovno rješenje praktički nestala. Prema njegovim riječima, rast cijena nafte dodatno povećava pritisak na zlato.
Investitori sve više procjenjuju da bi skuplja energija mogla produžiti inflacijske pritiske u globalnom gospodarstvu. To povećava mogućnost da središnje banke dulje zadrže visoke kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., što smanjuje privlačnost zlata jer ono ne donosi prinosPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... poput obveznica ili depozita.
Prema pisanju Reutersa, cijene zlata pale su više od osam posto od početka sukoba s Iranom.
Tržišta traže ravnotežu između rizika i inflacije
Kretanje cijene zlata posljednjih tjedana pokazuje koliko su financijska tržišta osjetljiva na geopolitičke signale.
Početkom svibnja plemeniti metali bilježili su snažan rast nakon pozitivnih naznaka mogućeg diplomatskog napretka na Bliskom istoku. Prema podacima Comexa, lipanjski terminski ugovori za zlato porasli su 6. svibnja za 3,1 posto, dok su srebro i platina također ostvarili značajne dobitke.
Takve oscilacije pokazuju da investitori trenutno balansiraju između dva velika rizika. S jedne strane nalazi se geopolitička nesigurnost, koja tradicionalno podupire potražnju za sigurnom imovinom. S druge strane stoji strah da bi rast cijena energenata mogao produljiti razdoblje visokih kamatnih stopa.
Energija ponovno diktira tržišta
Aktualni pad cijene zlata potvrđuje koliko tržišta energenata ponovno imaju ključan utjecaj na globalne financijske tokove.
Hormuški tjesnac i dalje ostaje jedna od najvažnijih točaka svjetske energetske opskrbe. Svaki poremećaj u tom području automatski povećava nervozu investitora i podiže cijene nafte, što se zatim prelijeva na inflaciju, obvezničko tržište i očekivanja vezana uz monetarnu politiku.
U takvom okruženju zlato više ne reagira isključivo kao klasična sigurna luka. Sve važniji faktor postaju očekivanja o inflaciji i budućim potezima središnjih banaka, zbog čega tržište plemenitih metala postaje znatno volatilnije nego ranijih godina.
