InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u SAD-u ponovno ubrzava i sve snažnije pogađa američka kućanstva. Iako potrošači najveći rast troškova povezuju s energijom i sukobom na Bliskom istoku, novi podaci pokazuju da se inflacija u SAD-u sada prelijeva na gotovo svaki dio svakodnevnog života — od hrane i stanovanja do dostave i digitalnih usluga.
Prema podacima američkog Zavoda za statistiku rada, indeks potrošačkih cijena u travnju je porastao za 0,6 posto na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa inflacije dosegnula 3,8 posto, najvišu razinu u gotovo tri godine.
To možda na prvi pogled ne izgleda dramatično. Ali problem je struktura inflacije.
Najveći problem je što inflacija u SAD-u više nije ograničena samo na energiju ili nekoliko pojedinačnih kategorija troškova, nego se širi kroz gotovo cijelo gospodarstvo.
Kada rast cijena zahvati hranu, stanovanje, usluge i svakodnevnu potrošnju istovremeno, potrošači puno snažnije osjećaju pad kupovne moći i pritisak na kućni budžet.
Američki potrošači više nemaju “sigurnu zonu” troškova
Tijekom ranijih inflacijskih valova kućanstva su često mogla pronaći određeno olakšanje u drugim kategorijama potrošnje.
Danas je taj prostor sve manji.
Rast cijena sada istovremeno pogađa:
- stanovanje
- hranu
- osiguranje
- dostavne usluge
- kućanske proizvode
- digitalne pretplate
- restorane
- svakodnevnu kupovinu
Upravo zato povjerenje američkih potrošača snažno pada.
Preliminarni podaci University of Michigan pokazali su rekordno nisko raspoloženje potrošača, pri čemu građani kao glavni razlog sve češće navode rast troškova života.
Američki investicijski analitičar Bret Kenwell upozorio je kako potrošači pokušavaju apsorbirati veće troškove energije, ali pritom ne pronalaze olakšanje gotovo nigdje drugdje.
To je ključni problem moderne inflacije: ona više nije samo ekonomski indikator nego psihološki pritisak koji mijenja ponašanje kućanstava.
Stanovanje ponovno postaje najveći izvor inflacijskog pritiska
Najveći problem i dalje ostaje tržište nekretnina i troškovi stanovanja.
Cijene stanovanja u travnju su porasle za 0,6 posto, dok je godišnji rast dosegnuo 3,3 posto.
Još snažnije rastu troškovi smještaja izvan doma, koji su na godišnjoj razini viši za 4,6 posto.
Istovremeno osiguranje najmoprimaca i kućanstava raste po stopi od čak 7,2 posto godišnje.
Za američka kućanstva to je posebno osjetljivo pitanje jer stanovanje čini najveći pojedinačni trošak prosječnog kućnog budžeta.
Ekonomisti pritom upozoravaju da službeni podaci možda čak i podcjenjuju stvarni inflacijski pritisak na tržištu nekretnina, posebno kada je riječ o procjenama najamnina i troškova vlasništva nekretnina.
To znači da bi realni financijski pritisak na kućanstva mogao biti još veći nego što statistika pokazuje.
Hrana postaje političko i socijalno pitanje
Rast cijena hrane posebno snažno utječe na percepciju inflacije jer potrošači takve troškove osjećaju svakodnevno.
Hrana za kućanstva u travnju je poskupjela 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je najveći mjesečni rast od kolovoza 2022.
Posebno snažno rastu cijene mesa i osnovnih prehrambenih proizvoda:
- mljevena govedina skuplja je 14,5 posto nego godinu ranije
- cijene hrenovki porasle su 10,7 posto
- rajčice su skuplje gotovo 40 posto na godišnjoj razini
- kava je skuplja 18,5 posto
Kod rajčica dodatni problem predstavljaju carine i trgovinske politike administracije Donald Trump, budući da SAD velik dio tog proizvoda uvozi.
To pokazuje koliko inflacija danas više nije samo pitanje monetarne politike nego i geopolitike, trgovinskih odnosa i globalnih opskrbnih lanaca.
Inflacija mijenja ponašanje potrošača
Kada cijene rastu u gotovo svim kategorijama, potrošači postupno počinju mijenjati prioritete.
Prvo se smanjuje diskrecijska potrošnja — luksuz, restorani, putovanja i impulzivna kupovina.
Zatim dolazi do promjene navika:
- odgađanje većih kupnji
- prelazak na jeftinije brendove
- smanjenje pretplata
- rjeđe naručivanje dostave
- smanjenje potrošnje izvan kuće
Problem za gospodarstvo nastaje kada takvo ponašanje postane široko rasprostranjeno.
Jer američko gospodarstvo velikim dijelom počiva upravo na snažnoj osobnoj potrošnji.
Ako kućanstva počnu masovno stezati potrošnju, usporavanje se vrlo brzo prelijeva na kompanije, zapošljavanje i investicije.
Neke cijene ipak padaju — ali to više nije dovoljno
Postoje i sektori u kojima cijene padaju.
Pametni telefoni danas su više od 12 posto jeftiniji nego prije godinu dana, dok su rabljeni automobili i kamioni pojeftinili 2,7 posto.
Muška odjeća također bilježi pad cijena.
No problem je što građani takve kategorije ne kupuju svakodnevno.
Inflacija psihološki najviše pogađa upravo proizvode i usluge koje ljudi koriste gotovo svaki dan:
- hranu
- gorivo
- stanovanje
- dostavu
- osnovne kućanske troškove
Zato službeni podaci često izgledaju “bolje” nego što ih građani realno osjećaju.
Federalne rezerve ulaze u sve težu poziciju
Za američku središnju banku ovo je posebno neugodan scenarij.
Federal Reserve posljednjih godina agresivno je podizala kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... kako bi usporila inflaciju.
No sada se pojavljuje problem tzv. “ljepljive inflacije” — situacije u kojoj cijene sporije padaju jer se rast troškova proširio na veliki dio gospodarstva.
To otežava svako buduće smanjenje kamatnih stopa.
Jer prerano popuštanje monetarne politike moglo bi ponovno ubrzati inflaciju, dok predugo zadržavanje visokih kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... povećava rizik usporavanja gospodarstva.
Upravo zato tržišta danas pažljivo prate svaki novi podatak o inflaciji i potrošnji.
Jer pitanje više nije samo koliko brzo cijene rastu.
Ako inflacija u SAD-u ostane povišena tijekom ostatka godine, pritisak na potrošače i američko gospodarstvo mogao bi dodatno usporiti osobnu potrošnju i rast ekonomije.
Pravo pitanje sada je koliko dugo američka kućanstva mogu izdržati rast troškova bez ozbiljnijeg udara na životni standard, potrošnju i ukupnu ekonomsku aktivnost.
