Četvrtak je donio rijetku podudarnost na globalnim tržištima. Europska središnja banka (ESB) prvi je put od rujna 2023. podigla ključne kamatne stope, američka inflacija dosegnula je najvišu razinu u posljednje tri godine, a kineske proizvođačke cijene zabilježile su najveći godišnji rast u gotovo četiri godine.
Zajednički nazivnik svih tih događaja jest energetski šok izazvan ratom na Bliskom istoku, koji se nakon tri mjeseca prelijeva s tržišta sirovina na šire cjenovne pokazatelje.
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ponovno postaje glavna briga
ESB je podigao depozitnu kamatnu stopu na 2,25 posto te istodobno revidirao svoje gospodarske prognoze. Inflacija u eurozoni sada se za ovu godinu procjenjuje na 3 posto, dok je očekivani gospodarski rast snižen na svega 0,8 posto.
Poruka središnje banke je jasna: spremna je prihvatiti sporiji gospodarski rast kako bi spriječila ukorjenjivanje viših inflacijskih očekivanja.
Posljedice će se brzo preliti na gospodarstvo. EuriborKrenuli ste u banku, želite se zadužiti za privatnu invest... se već posljednjih tjedana kreće uzlaznom putanjom, što znači skuplje kredite za građane i poduzeća diljem europodručja.
Slična je situacija i u SAD-u, gdje je ukupna inflacija dosegnula 4,2 posto. Istodobno su proizvođačke cijene porasle 1,1 posto na mjesečnoj razini, znatno iznad očekivanja, čime su dodatno smanjene šanse za skoro smanjenje kamatnih stopa američkog Feda.
Kineski signal upozorenja
Dodatni znak da inflacijski pritisci imaju globalni karakter stiže iz Kine, piše Seebiz. Tamošnje proizvođačke cijene porasle su 3,9 posto na godišnjoj razini, što je njihov najveći rast u gotovo četiri godine.
To sugerira da Kina ovaj put neće imati ulogu snažnog izvoznika jeftine robe koja je proteklih godina pomagala obuzdavanju inflacije na Zapadu. Drugim riječima, jedan od važnih deflatornih čimbenika globalnog gospodarstva postupno slabi.
Više kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... znače skuplji kapital
Za investitore je poruka prilično jednostavna: cijena kapitala ponovno raste.
Više kamatne stope podižu diskontne stope koje se koriste za vrednovanje ulaganja, što stvara dodatni pritisak na kompanije koje ovise o vanjskom financiranju i na sektore čiji se rast temelji na dugoročnim očekivanjima.
Drugim riječima, tržište se ponovno prilagođava okruženju u kojem novac više nije jeftin.
Banke među glavnim dobitnicima
Ipak, svako tržišno okruženje ima svoje pobjednike. Viši Euribor izravno pogoduje bankama koje raspolažu viškom likvidnosti i velikim udjelom kredita s promjenjivim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji....
U regionalnom kontekstu često se ističu Zagrebačka banka i NLB. Rast tržišnih kamatnih stopa relativno brzo povećava njihove neto kamatne prihode, dok se troškovi depozita prilagođavaju sporijim tempom.
Nakon razdoblja u kojem su ulagači očekivali postupno smanjenje kamatnih marži banaka, tržišna priča ponovno se okreće. Okruženje dugotrajnije povišenih kamatnih stopa moglo bi produljiti razdoblje njihove iznadprosječne profitabilnosti.
Najveći rizik ostaje gospodarsko usporavanje
Ključno pitanje ostaje koliko će energetski šok usporiti gospodarsku aktivnost.
Ako visoke cijene energije i skuplje financiranje snažnije pritisnu gospodarstvo od trenutačnih procjena, potražnja za kreditima mogla bi oslabjeti, a investicijski ciklus usporiti. U tom bi se slučaju i očekivane koristi za bankarski sektor mogle pokazati kratkotrajnima.
