Odluka Europske središnje banke da poveća kamatne stope za 25 baznih poena možda je donesena u Frankfurtu, ali njezine posljedice mogu se osjetiti i u Bosni i Hercegovini. Za gospodarstvo koje je kroz valutni odbor čvrsto povezano s eurom, promjene monetarne politike eurozone rijetko ostaju samo europska priča.
ESB je podigao depozitnu kamatnu stopu na 2,25 posto, glavnu stopu refinanciranja na 2,40 posto, a stopu marginalnog kreditiranja na 2,65 posto. Poruka je jasna: borba protiv inflacije još nije završena.
Za investitore i financijska tržišta to znači da će novac ostati skuplji nego što se očekivalo prije nekoliko mjeseci. Za građane i kompanije u BiH pitanje je kako će se ta promjena preliti na domaće tržište.
Zašto odluka ESB-a utječe na BiH?
Bosna i Hercegovina nema klasičnu monetarnu politiku kakvu imaju zemlje eurozone.
Konvertibilna marka vezana je uz euro kroz sustav valutnog odbora. To osigurava stabilnost tečaja, ali istodobno znači da domaće gospodarstvo ne može u potpunosti izbjeći posljedice monetarnih odluka koje se donose u Europskoj središnjoj banci.
Kada ESB povećava kamatne stope, raste cijena kapitala u europodručju. Taj se učinak postupno prelijeva na bankarski sektor, financiranje poduzeća i uvjete kreditiranja u zemljama koje su snažno povezane s europskim financijskim sustavom.
Hoće li krediti postati skuplji?
To je prvo pitanje koje zanima većinu građana.
Odgovor nije jednostavan jer prijenos monetarne politike ESB-a na BiH nije trenutan. Domaće banke raspolažu značajnom likvidnošću i ne reagiraju uvijek jednako brzo kao banke u eurozoni.
Ipak, više europske kamatne stope povećavaju trošak financiranja na međunarodnim tržištima. To može utjecati na cijenu novih stambenih, potrošačkih i poslovnih kredita.
Najveći rizik imaju oni koji tek planiraju zaduženje. Građani s postojećim kreditima i fiksnim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... uglavnom neće odmah osjetiti promjene.
Pritisak i na kompanije
Za poduzeća je važnije pitanje cijene kapitala nego same kamatne stope.
Kada financiranje postane skuplje, kompanije opreznije ulaze u nove investicije. To posebno vrijedi za sektore koji ovise o kreditima, poput građevinarstva, proizvodnje i trgovine.
Skuplji kapital može usporiti širenje poslovanja, odgoditi nove projekte i smanjiti investicijsku aktivnost. U razdoblju slabijeg gospodarskog rasta to postaje dodatni izazov za menadžere i poduzetnike.
Inflacija i dalje zabrinjava Frankfurt
Povećanje kamatnih stopa pokazuje da ESB ne smatra kako je inflacijski problem riješen.
Glavni ekonomist ESB-a Philip Lane poručio je da će središnja banka ostati proaktivna u borbi protiv inflacije čak i nakon smirivanja energetskog šoka.
Sličan stav zauzima i član Upravnog vijeća ESB-a Gabriel Makhlouf. On upozorava da bi pritisci na cijene energije mogli trajati dulje zbog oštećene infrastrukture i sporog oporavka globalnih opskrbnih lanaca.
To je važna poruka i za BiH jer se značajan dio inflacije uvozi iz eurozone kroz energente, hranu i industrijske proizvode.
Što slijedi?
Najveća neizvjesnost nije sama odluka ESB-a nego njezino trajanje.
Ako inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ostane povišena, europske kamatne stope mogle bi ostati na višim razinama dulje nego što tržište očekuje. To bi značilo skuplje financiranje za građane, poduzeća i države diljem Europe.
Za Bosnu i Hercegovinu to nije razlog za paniku, ali jest razlog za oprez.
Poslovna zajednica posljednjih godina navikla se na razdoblje relativno povoljnog financiranja. Odluka ESB-a pokazuje da takvo okruženje više nije zajamčeno.
Utjecaj monetarne politike eurozone na Bosnu i Hercegovinu teško je izbjeći. Ključan izazov sada je koliko će dugo trajati razdoblje skupljeg novca i koliko će se brzo domaće gospodarstvo uspjeti prilagoditi novim uvjetima financiranja.
