Uprava za neizravno oporezivanje BiH te porezne uprave Republike Srpske i Federacije BiH prikupile su u prvih pet mjeseci 2026. godine ukupno 10,648 milijardi KM javnih prihoda. Riječ je o jednom od najvažnijih pokazatelja stanja gospodarstva. Porezni prihodi često otkrivaju trendove koje službene statistike potvrde tek nekoliko mjeseci kasnije.
Podaci pokazuju da gospodarska aktivnost u BiH nastavlja rasti, ali i da postoje značajne razlike u dinamici punjenja javnih proračuna između entiteta.
Prihodi od neizravnih poreza nastavljaju rasti
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, prihodi od neizravnih poreza u razdoblju od siječnja do svibnja iznosili su 4,962 milijarde KM, što je 248 milijuna KM ili 5,28 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Takav rast proizlazi iz veće potrošnje stanovništva. Dodatno ga podupiru rast trgovine, više cijene roba i usluga te povećani uvoz.
Još je važniji podatak o neto prihodima nakon povrata PDV-a. Državi, entitetima i Brčko distriktu raspoređene su 4,073 milijarde KM. To je 7,39 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
To znači da ne raste samo ukupna naplata poreza nego i iznos novca koji završava u javnim proračunima.
Potrošnja ostaje ključni oslonac rasta
Podaci za svibanj potvrđuju nastavak pozitivnog trenda.
U tom je mjesecu naplaćeno 997 milijuna KM neizravnih poreza, što je za 33 milijuna KM ili 3,38 posto više nego u svibnju prošle godine.
Za ekonomiste je upravo naplata PDV-a jedan od najpouzdanijih pokazatelja stvarnog stanja u gospodarstvu. Mnogi makroekonomski pokazatelji objavljuju se sa značajnim vremenskim odmakom. Prihodi od PDV-a gotovo u realnom vremenu pokazuju koliko građani troše i koliko je aktivna trgovina.
Federaciji pripao najveći dio raspodjele
Za financiranje državnih institucija u prvih pet mjeseci ove godine izdvojeno je 411 milijuna KM.
Preostali dio sredstava raspoređen je entitetima i Brčko distriktu. Federacija BiH dobila je 2,246 milijardi KM, Republika Srpska 1,258 milijardi KM, dok je Brčko distrikt dobio 126 milijuna KM.
Ovi podaci potvrđuju da prihodi od PDV-a i trošarina ostaju ključni izvor financiranja svih razina vlasti u BiH te jedan od najvažnijih stupova fiskalne stabilnosti zemlje.
Republika Srpska bilježi dvoznamenkasti rast
Posebnu pozornost privlače rezultati Porezne uprave Republike Srpske.
U razdoblju od siječnja do svibnja na račun javnih prihoda Republike Srpske prikupljeno je 2,016 milijardi KM, što je 192,4 milijuna KM ili 11 posto više nego godinu ranije.
Važno je da rast nije ograničen samo na jednu kategoriju prihoda.
Naplata doprinosa porasla je 10 posto, dok su prihodi od izravnih poreza i ostalih javnih prihoda povećani za 11 posto.
Takvi pokazatelji upućuju na rast zaposlenosti, povećanje mase plaća i solidnu profitabilnost dijela gospodarstva.
Doprinosi premašili milijardu KM
Najveći dio javnih prihoda Republike Srpske i dalje dolazi od doprinosa za socijalno osiguranje.
U prvih pet mjeseci naplaćeno je 1,212 milijardi KM doprinosa, što je za gotovo 112 milijuna KM više nego u istom razdoblju prošle godine.
Pritom je naplata doprinosa za Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja te Fond zdravstvenog osiguranja porasla za 10 posto, dok su doprinosi za Zavod za zapošljavanje i Fond dječje zaštite povećani za 11 posto.
Takav rast obično prati povećanje zaposlenosti i rast plaća, što pozitivno utječe na održivost sustava socijalne zaštite.
Dobit kompanija povećava porezne prihode
Kod izravnih poreza najveći doprinos dao je porez na dobit.
Po toj osnovi naplaćeno je 277,2 milijuna KM, što je šest posto više nego godinu ranije.
To pokazuje da značajan broj kompanija i dalje ostvaruje dobre poslovne rezultate unatoč sporijem rastu europskog gospodarstva, geopolitičkim neizvjesnostima i rastu operativnih troškova.
Za investitore je to signal da dio poslovnog sektora uspijeva održati profitabilnost čak i u zahtjevnijim tržišnim uvjetima.
Federacija BiH pokazuje drukčiju dinamiku
Podaci Porezne uprave Federacije BiH otkrivaju nešto drukčiju sliku.
Porezni obveznici u Federaciji BiH u prvih pet mjeseci ove godine uplatili su 3,671 milijardu KM javnih prihoda, što je oko 59 milijuna KM manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Na prvi pogled riječ je o iznenađujućem podatku, posebno zato što fiskalni promet istodobno pokazuje rast gospodarske aktivnosti.
Ukupan evidentirani promet dosegnuo je 30,5 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 1,26 milijardi KM odnosno 4,29 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine.
Takvo odstupanje sugerira da razloge treba tražiti u strukturi poreznih prihoda, rokovima uplata ili specifičnim jednokratnim efektima koji su utjecali na prošlogodišnje rezultate.
Što porezni podaci govore o gospodarstvu BiH?
Kada se svi pokazatelji promatraju zajedno, može se zaključiti da gospodarstvo BiH i dalje pokazuje otpornost.
Rast prihoda od neizravnih poreza, povećanje fiskalnog prometa i snažna naplata doprinosa ukazuju na nastavak gospodarske aktivnosti unatoč izazovima u europskom okruženju.
Istodobno, razlike između Federacije BiH i Republike Srpske pokazuju da se gospodarski trendovi ne odvijaju jednakim intenzitetom na cijelom tržištu.
Za donositelje ekonomskih politika ključni izazov ostaje kako zadržati rast javnih prihoda bez dodatnog opterećivanja građana i poduzeća.
Za poslovnu zajednicu poruka je ohrabrujuća. Potrošnja raste, promet se povećava, a kompanije i dalje stvaraju dobit. Ipak, usporavanje europskog gospodarstva, slabija vanjska potražnja i geopolitičke napetosti ostaju rizici koji bi tijekom druge polovice godine mogli utjecati na tempo rasta i punjenje javnih proračuna.
Upravo zato će podaci za naredne mjesece pokazati je li riječ o kratkoročnom uzletu ili o trendu koji potvrđuje da gospodarstvo BiH ulazi u razdoblje stabilnijeg rasta.
