Pad cijena nafte nakon privremenog sporazuma između SAD-a i Irana smanjio je pritisak na inflaciju u eurozoni. Ipak, u Europskoj središnjoj banci još ne smatraju da je borba završena.
Pierre Wunsch, član Upravnog vijeća Europske središnje banke i guverner belgijske središnje banke, rekao je u razgovoru za Reuters da bi ECB već sljedeći mjesec mogao ponovno podići kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... ako se inflacija nastavi širiti izvan energetskog sektora.
Poruka je jasna: pad cijena energenata sam po sebi možda neće biti dovoljan da uvjeri monetarne vlasti kako je inflacija trajno pod kontrolom.
Problem više nije samo energija
ECB je prošlog tjedna prvi put nakon tri godine povećao kamatne stope. U međuvremenu je sporazum Washingtona i Teherana snizio cijene nafte i ublažio strah od dugotrajnog energetskog šoka.
To bi trebalo pomoći europskom gospodarstvu. Niži troškovi energije olakšavaju poslovanje kompanijama i smanjuju pritisak na potrošače.
No u Frankfurtu sve više pažnje privlači drugi problem.
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u uslužnom sektoru porasla je u svibnju na 3,5 posto, u odnosu na 3 posto mjesec ranije. Upravo taj segment gospodarstva ECB smatra važnim pokazateljem koliko se inflacijski pritisci šire kroz ekonomiju.
Za središnje bankare rast cijena usluga često je ozbiljniji signal od promjena cijena energije jer može upućivati na dublje i dugotrajnije inflacijske trendove.
Tržišta očekuju nove poteze
Depozitna kamatna stopa ECB-a trenutno iznosi 2,25 posto. Financijska tržišta već očekuju novo povećanje od 0,25 postotnih bodova tijekom jeseni, a dio investitora računa i na dodatni rast početkom sljedeće godine.
Prema izvorima Reutersa, većina dužnosnika trenutačno smatra da je rujan vjerojatniji termin za novi potez od srpnja. Ipak, konačna odluka ovisit će o podacima o inflaciji i kretanju plaća.
Wunsch smatra da ECB ne bi smio čekati ako novi podaci pokažu da inflacija ponovno jača.
Drugim riječima, monetarna politika ostaje potpuno otvorena za dodatno zaoštravanje.
Rizik od prevelikog opreza
Zanimljivo je da isti dužnosnici koji upozoravaju na inflaciju istodobno vide mogućnost potpuno drukčijeg scenarija.
Wunsch je otkrio da je kolegama u ECB-u već prošlog tjedna skrenuo pozornost na mogućnost viška ponude nafte tijekom sljedeće godine. U tom bi slučaju cijene mogle pasti čak i ispod razina zabilježenih prije početka rata na Bliskom istoku.
To otvara zanimljivo pitanje za investitore i kompanije.
Ako se inflacija brzo smiri, ECB bi mogao biti prisiljen smanjivati kamatne stope jednako brzo kao što ih danas podiže. Wunsch je čak sugerirao da bi eventualno dodatno povećanje kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... moglo kasnije biti poništeno ako se inflacijski trendovi okrenu.
Takva fleksibilnost pokazuje koliko je neizvjesno gospodarsko okruženje u kojem trenutno djeluju europske monetarne vlasti.
Poruka za kompanije i potrošače
Za poduzeća, građane i investitore ključna poruka nije samo hoće li ECB podići kamate još jednom.
Puno je važnije što središnja banka i dalje vidi rizike u temeljnoj inflaciji, unatoč smirivanju energetskog tržišta.
To znači da bi troškovi financiranja mogli ostati povišeni dulje nego što se prije nekoliko mjeseci očekivalo. Posljedice će osjetiti kompanije koje ovise o kreditima, tržište nekretnina i potrošači koji planiraju nova zaduženja.
Istodobno, niže cijene energije i sporiji rast plaća mogli bi otvoriti prostor za kasnije ublažavanje monetarne politike.
Upravo zato sljedećih nekoliko mjeseci postaje ključno razdoblje za ECB. Odluka neće ovisiti o jednoj cijeni nafte ili jednom ekonomskom pokazatelju, nego o tome hoće li se inflacija doista početi trajno vraćati prema ciljanoj razini od dva posto.
