Reforma bankarskog sektora EU nalazi se među najvažnijim gospodarskim projektima koje Bruxelles priprema za iduće godine. Europska komisija želi ukloniti prepreke između nacionalnih tržišta, ojačati financiranje gospodarstva i smanjiti ovisnost Europske unije o bankama izvan europskog bloka. Takve promjene mogle bi utjecati na dostupnost kredita, ulaganja i konkurentnost europskih kompanija.
Kako piše Euronews, nacrt dokumenta koji bi Europska komisija trebala predstaviti 15. srpnja predstavlja temelj za šire zakonodavne promjene planirane tijekom prvog tromjesečja 2027. godine.
Zašto Bruxelles želi mijenjati bankarski sustav
Poruka iz Bruxellesa prilično je jasna. Unatoč desetljećima integracije, europsko bankarsko tržište i dalje je podijeljeno nacionalnim granicama.
U nacrtu izvješća navodi se da je europski bankarski sustav postao fragmentiran i u pojedinim segmentima nepotrebno složen. Posljedice ne osjećaju samo banke nego i građani te kompanije.
Prema ocjeni Europske komisije, kućanstva i poduzeća često plaćaju skuplje kredite nego što bi trebala upravo zbog nedovoljne integracije tržišta.
Za razliku od Sjedinjenih Država, gdje banke posluju na jedinstvenom tržištu, europske financijske institucije i dalje se suočavaju s brojnim regulatornim, operativnim i kapitalnim ograničenjima kada posluju preko granica država članica.
Europa treba više novca za rast
Reforma dolazi u trenutku kada Europa traži nove izvore financiranja za gospodarstvo.
Studija konzultantske kuće Oliver Wyman, izrađena za Europsku bankarsku federaciju, procjenjuje da je Europskoj uniji potrebno dodatnih 1,4 bilijuna eura ulaganja godišnje. To je znatno više od 800 milijardi eura koliko je u svom izvješću o konkurentnosti prošle godine procijenio Mario Draghi.
Razlika između potrebnih ulaganja i raspoloživog kapitala postaje jedno od ključnih ekonomskih pitanja Europe.
Bruxelles smatra da bi učinkovitiji i snažniji bankarski sektor mogao odigrati važnu ulogu u zatvaranju tog investicijskog jaza.
Obrana, tehnologija i zelena tranzicija traže kapital
Europska komisija reformu ne promatra samo kroz prizmu bankarskog sektora.
Dokument izravno povezuje jačanje banaka s financiranjem strateških prioriteta Europske unije. Među njima su obrana, digitalna transformacija i zelena tranzicija.
Posljednjih godina Europa je postala svjesna koliko ovisi o vanjskim izvorima financiranja, tehnologije i energije. Rat u Ukrajini, geopolitičke napetosti i rastuća konkurencija iz SAD-a i Kine dodatno su pojačali pritisak na europske institucije da osiguraju više domaćeg kapitala za ključne sektore.
Bruxelles zato želi banke koje mogu financirati europske prioritete, umjesto da se kompanije za strateške projekte oslanjaju na kapital izvan Europske unije.
Što bi se moglo promijeniti
Predložene reforme usmjerene su na tri područja.
Prvo, cilj je dovršiti jedinstveno tržište za banke i olakšati prekogranično poslovanje. Drugo, Europska unija želi dodatno uskladiti poslovanje s međunarodnim standardima. Treće, planira se pojednostaviti dio regulatornih procedura koje banke smatraju previše složenima i administrativno zahtjevnima.
Među konkretnim prijedlozima nalaze se lakši prijenos kapitala i likvidnosti između država članica te učinkovitije upravljanje bankama koje se nađu u financijskim problemima.
Takve promjene mogle bi povećati učinkovitost sektora, smanjiti troškove poslovanja i stvoriti prostor za povoljnije financiranje gospodarstva.
Bez razvoja tržišta kapitala nema pune reforme
Bruxelles pritom naglašava da sama reforma bankarskog sektora neće biti dovoljna.
Paralelno s promjenama u bankarstvu vode se pregovori o jačoj integraciji europskih tržišta kapitala. Cilj je stvoriti financijski sustav u kojem kompanije neće ovisiti isključivo o bankovnim kreditima, nego će lakše dolaziti do kapitala putem obveznica, fondova i drugih tržišnih instrumenata.
Pregovori o reformi tržišta kapitala trenutačno su u tijeku, a Europska unija želi postići dogovor do kraja godine.
U pozadini svih ovih inicijativa nalazi se isti cilj – stvoriti financijski sustav sposoban financirati europske ambicije bez oslanjanja na vanjski kapital. Ako Bruxelles uspije u tome, posljedice neće osjetiti samo banke nego i milijuni građana te tisuće kompanija koje ovise o dostupnom i povoljnom financiranju.
