Meta se suočava s novim regulatornim problemom u Europi zbog sumnji da Facebook i Instagram potiču ovisnost djece i tinejdžera. Europska komisija istražuje jesu li platforme dizajnirane na način koji mlade korisnike zadržava online dulje nego što je potrebno te stvara obrasce ponašanja slične ovisnosti.
Bloomberg navodi da Europska komisija priprema preliminarne zaključke o poslovnim praksama Mete. Prema tim navodima, pojedini elementi Facebooka i Instagrama osmišljeni su tako da mlade korisnike zadržavaju na platformama što je dulje moguće. Ako se takvi zaključci potvrde, Meta bi se mogla suočiti s dodatnim regulatornim ograničenjima na jednom od svojih najvažnijih tržišta.
Reuters navodi da Komisija i Meta zasad nisu komentirali navode iz Bloombergova izvješća, a agencija nije mogla neovisno potvrditi informacije.
Što Europska unija zapravo istražuje?
Rasprava o društvenim mrežama posljednjih godina značajno se promijenila.
Regulatori su se dugo fokusirali na sadržaj koji se objavljuje na platformama. Danas se sve više pažnje usmjerava na sam dizajn proizvoda. Pitanje više nije samo što korisnici gledaju, nego i kako su aplikacije konstruirane da privuku i zadrže njihovu pažnju.
Mehanizmi poput beskonačnog skrolanja, personaliziranih preporuka, sustava obavijesti i algoritamskog prikaza sadržaja već godinama izazivaju rasprave među psiholozima, stručnjacima za digitalno ponašanje i regulatorima.
Europska unija sada pokušava utvrditi prelazi li takav dizajn granicu između uspješnog korisničkog iskustva i sustava koji iskorištava psihološku ranjivost djece.
Nova meta regulatora nisu objave nego algoritmi
Europska komisija otvorila je istragu protiv Mete još u svibnju 2024. godine u okviru Digital Services Acta (DSA), jednog od najstrožih regulatornih okvira za velike tehnološke platforme na svijetu.
Bruxelles je u travnju optužio Metu za kršenje dijela europskih tehnoloških pravila. Regulatori su pritom zatražili snažnije mjere za sprječavanje pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 13 godina.
Nova faza istrage pokazuje da europski regulatori više nisu zadovoljni samo uklanjanjem štetnog sadržaja. Fokus se pomiče prema samoj arhitekturi digitalnih proizvoda i načinu na koji oni oblikuju ponašanje korisnika.
Slične optužbe stižu i iz SAD-a
Meta se sličnim optužbama suočava i u Sjedinjenim Državama.
Reuters je prošlog tjedna objavio da kompanija lobira u američkom Kongresu kako bi dobila širu pravnu zaštitu od tužbi povezanih sa štetnim utjecajem društvenih mreža na djecu i mlade.
Pritisak raste i na sudovima. U ožujku je porota u Los Angelesu donijela presudu kojom su Meta i Google proglašeni nemarnima zbog dizajna platformi koje, prema ocjeni suda, mogu imati štetne posljedice za mlade korisnike.
Takvi slučajevi pokazuju da se rasprava više ne vodi samo o tehnologiji nego i o odgovornosti kompanija za posljedice njihovih poslovnih modela.
Posljedice bi mogle osjetiti sve društvene mreže
Istraga protiv Mete mogla bi imati posljedice daleko izvan same kompanije.
Ako Europska komisija zaključi da određeni elementi dizajna potiču ovisničko ponašanje kod djece, slična pravila mogla bi se primijeniti na cijeli sektor društvenih mreža, uključujući platforme poput TikToka, Snapchata i YouTubea.
To bi moglo promijeniti način na koji tehnološke kompanije mjere uspjeh svojih proizvoda. Godinama su najvažnije metrike bile vrijeme provedeno na platformi. Jednako važni bili su broj interakcija i angažman korisnika. Upravo su te metrike temelj digitalnog oglašavanja, najvažnijeg izvora prihoda za većinu društvenih mreža.
Zato istraga protiv Mete nije samo pitanje zaštite djece. Ona otvara širu raspravu o poslovnim modelima društvenih mreža. Ključno je pitanje mogu li tehnološke kompanije nastaviti nagrađivati maksimalnu pažnju korisnika ili će regulatorni pritisak promijeniti pravila igre.
Odgovor na to pitanje mogao bi oblikovati sljedeće desetljeće digitalnog poslovanja jednako snažno kao što su prethodno to učinili privatnost podataka i umjetna inteligencija.
