Središnje banke diljem svijeta prvi put planiraju smanjiti udio američkog dolara u deviznim pričuvama više nego što ga namjeravaju povećati. Pokazuje to novo istraživanje londonskog think tanka OMFIF, koje otkriva kako rastuća geopolitička neizvjesnost i promjenjiva američka politika mijenjaju način na koji javni investitori upravljaju bilijunima dolara imovine.
Promjena ne znači kraj dominacije dolara, ali jasno pokazuje da institucije sve ozbiljnije traže alternativne načine zaštite svojih rezervi.
Povjerenje u dolar više nije neupitno
U istraživanju je sudjelovalo 90 središnjih banaka, državnih investicijskih i mirovinskih fondova koji zajedno upravljaju s oko 10 bilijuna dolara imovine.
Prvi put otkako OMFIF provodi ovo istraživanje, više ispitanika planira smanjiti izloženost američkom dolaru nego je povećati tijekom sljedećeg desetljeća.
Razlog nije slabljenje američkog gospodarstva. Dolar je ove godine čak ojačao oko 3 posto, potaknut višim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., snažnom potražnjom za američkom imovinom i statusom sigurnog utočišta u razdobljima geopolitičkih napetosti.
No dugoročno, sve više institucija smatra da će globalni monetarni sustav postati multipolaran, s većim brojem važnih rezervnih valuta.
Zlato ponovno zauzima središnje mjesto
Najveći dobitnik takvog razmišljanja je zlato.
Čak 82 posto središnjih banaka već ga drži u svojim pričuvama, a u sljedeće dvije godine upravo je zlato imovina čiji udio planiraju povećati najviše ispitanika. Neto 30 posto institucija namjerava dodatno povećati izloženost ovom plemenitom metalu.
To potvrđuje da zlato više nije samo zaštita od inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... Ono ponovno postaje ključni instrument za očuvanje stabilnosti nacionalnih rezervi u razdoblju povećane geopolitičke neizvjesnosti.
Euro i juan dobivaju priliku, ali ne mogu zamijeniti dolar
Istraživanje pokazuje da središnje banke i dalje planiraju povećavati udjele eura i kineskog juana, no obje valute i dalje ograničavaju strukturni izazovi.
Unatoč tome, gotovo svi ispitanici smatraju da je juan koristan alat za diverzifikaciju portfelja, dok sve veći interes privlače i manje valute poput norveške krune, novozelandskog dolara i britanske funte.
Poruka je jasna: cilj nije pronaći novu jedinu rezervnu valutu, nego smanjiti ovisnost o jednoj.
Umjetna inteligencija ulazi u središnje banke
Promjene se ne događaju samo u upravljanju rezervama.
Više od dvije trećine središnjih banaka planira povećati primjenu umjetne inteligencije u narednim godinama, ponajprije u analizi podataka, upravljanju rizicima i administrativnim procesima.
Razlika između razvijenih i tržišta u nastajanju i dalje je velika. AI već koristi 89 posto središnjih banaka razvijenih gospodarstava, dok je taj udio na tržištima u razvoju 44 posto.
To pokazuje da digitalna transformacija monetarnih institucija postaje važan dio njihove dugoročne strategije.
Kapital se okreće infrastrukturi i tržištima u razvoju
Promjene su vidljive i među državnim investicijskim fondovima.
Gotovo 60 posto ispitanika planira povećati ulaganja u infrastrukturu i nekretnine, dok raste i interes za tržišta u razvoju.
Udio fondova koji planiraju povećati ulaganja u gospodarstva u nastajanju porastao je s 27 na 38 posto, dok je interes za razvijena tržišta pao s 47 na 25 posto.
Ipak, Sjedinjene Američke Države i Kina ostaju najprivlačnija pojedinačna tržišta, ponajprije zahvaljujući vodećoj ulozi u razvoju umjetne inteligencije.
Što ova promjena znači za investitore?
Najvažnija poruka istraživanja nije da dolar gubi status vodeće svjetske valute, nego da upravljanje rizikom postaje važnije od oslanjanja na jedan dominantan financijski sustav.
Središnje banke više ne računaju na povratak stabilnijeg okruženja. Umjesto toga, prilagođavaju strategije svijetu u kojem će geopolitičke napetosti, tehnološke promjene i tržišna volatilnost biti trajna obilježja globalnog gospodarstva.
Za investitore je to važan signal. Ako institucije koje upravljaju bilijunima dolara povećavaju udjele zlata, šire valutnu diverzifikaciju i ubrzano ulažu u umjetnu inteligenciju, riječ je o trendovima koji bi mogli oblikovati financijska tržišta godinama.
