InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni ponovno usporava. Godišnja stopa u lipnju pala je na 2,8 posto, nakon 3,2 posto u svibnju. U cijeloj Europskoj uniji inflacija je iznosila 2,9 posto, što potvrđuje da su cjenovni pritisci oslabjeli nakon proljetnog rasta.
No europski prosjek skriva potpuno drukčiju stvarnost.
Dok je Švedska u lipnju imala inflaciju od samo jedan posto, Rumunjska je zabilježila čak 9,2 posto. Češka je bila na 1,1 posto, Danska na 1,8 posto, dok su među zemljama s najvišim stopama, uz Rumunjsku, Litva s 5,4 posto, Bugarska s 5,2 posto i Hrvatska s 4,2 posto. Razlika između najniže i najviše inflacije u Europskoj uniji tako prelazi osam postotnih bodova.
To pokazuje da Europa danas nema jednu inflaciju, nego više različitih inflacijskih priča.
Usluge su postale najveći problem
Inflacija se više ne ponaša kao tijekom energetske krize 2022. godine.
Najveći doprinos rastu cijena u europodručju u lipnju dale su usluge, koje su ukupnoj inflaciji pridonijele s 1,51 postotnim bodom. Slijede energija s 0,77 bodova, hrana, alkohol i duhan s 0,29 te neenergetska industrijska roba s 0,18 postotnih bodova.
To znači da rast cijena više ne pokreću samo nafta i plin.
Sve veću ulogu imaju turizam, ugostiteljstvo, prijevoz, najamnine i druge usluge koje ovise o rastu plaća i domaće potražnje. Upravo je takvu inflaciju središnjim bankama najteže obuzdati.
Zašto inflacija u eurozoni ne znači isto za sve države?
Iako zemlje europodručja dijele zajedničku valutu i monetarnu politiku, njihova gospodarstva nisu jednako izložena inflacijskim pritiscima.
Sjever Europe posljednjih je godina imao umjereniji rast plaća, stabilniju domaću potražnju i manje cjenovne šokove.
S druge strane, dio srednje i jugoistočne Europe i dalje bilježi snažan rast plaća, veću osobnu potrošnju i više troškove usluga. Zbog toga iste kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... Europske središnje banke nemaju jednak učinak u svim državama.
Upravo zato je u usporedbi sa svibnjem godišnja inflacija pala u čak 22 države članice, ostala nepromijenjena u tri, a porasla u dvije.
Što to znači za ECB?
Pad inflacije dobra je vijest za Europsku središnju banku, ali još nije razlog za proglašenje pobjede.
Inflacija je i dalje iznad ciljanih dva posto, dok geopolitičke napetosti na Bliskom istoku ponovno povećavaju rizik rasta cijena energije. Upravo zato većina ekonomista očekuje da će ECB na sjednici sljedeći tjedan zadržati kamatne stope nepromijenjenima i pričekati nove podatke prije eventualnih novih poteza.
Drugim riječima, inflacija usporava, ali rizici nisu nestali.
Gdje je u toj priči Bosna i Hercegovina?
Iako Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije ni europodručja, europski inflacijski trendovi snažno utječu i na domaće gospodarstvo. Europska unija najveći je vanjskotrgovinski partner BiH, zbog čega promjene cijena energije, hrane i industrijskih proizvoda relativno brzo prelaze i na domaće tržište.
Istodobno, procjene Središnje banke BiH pokazuju da usluge postaju jedan od glavnih izvora domaćih inflacijskih pritisaka, što je vrlo sličan trend onome u europodručju. To znači da se inflacija više ne održava samo zbog energenata nego i zbog rasta plaća, troškova poslovanja i domaće potražnje.
Za kompanije to znači da bi pritisak na troškove mogao ostati prisutan i nakon smirivanja cijena energije. Za građane, pak, usporavanje inflacije ne znači pad cijena, nego samo sporiji tempo njihova rasta.
Europa više nema jednu inflaciju
Inflacija u eurozoni postupno se smiruje, ali razlike među državama i dalje su velike. Dok pojedine zemlje već bilježe rast cijena blizu cilja Europske središnje banke, druge se i dalje suočavaju s višestruko višom inflacijom.
Upravo će te razlike biti jedan od najvećih izazova za europsku monetarnu politiku u drugom dijelu godine. Iza zajedničke valute kriju se vrlo različiti gospodarski uvjeti, zbog čega će i buduće odluke ECB-a biti sve složenije. Europa danas dijeli euro, ali više ne dijeli istu inflacijsku stvarnost.
