Skladišta plina popunjena su tek oko 54 posto, znatno manje nego prošle godine. Problem nije samo količina plina, nego i tržište koje kompanijama trenutačno ne daje dovoljno razloga da ga kupuju i skladište za zimu.
Zalihe plina u Europi ove su godine znatno manje nego u istom razdoblju lani, a energetsko tržište već gleda prema zimi. Problem nije samo količina plina u skladištima, nego i tržišni uvjeti koji kompanijama trenutačno ne daju dovoljno razloga da kupuju i skladište plin za nadolazeću sezonu.
Prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, europska skladišta 20. srpnja bila su popunjena oko 54 posto. U njima se nalazilo približno 610 teravatsati plina, odnosno oko 59 milijardi kubičnih metara. GIE-ova platforma AGSI pokriva sva podzemna skladišta u Europskoj uniji i smatra se glavnim izvorom za praćenje njihovih zaliha.
Ruski Gazprom upozorio je da su zalihe 16,8 posto manje nego u usporedivom razdoblju prošle godine. Prema njegovu izračunu, razlika je 19. srpnja dosegnula 11 milijardi kubičnih metara. Gazprom tvrdi i da su skladišta popunjena znatno ispod višegodišnjeg prosjeka.
Sam Gazprom pritom nije neutralan promatrač europskog tržišta. Ipak, osnovna poruka o neuobičajeno niskim zalihama podudara se s procjenama drugih sudionika na tržištu.
Druga najniža razina u posljednjih 15 godina
Izvršni direktor Equinora Anders Opedal upozorio je da su europske zalihe plina trenutačno na drugoj najnižoj sezonskoj razini u posljednjih 15 godina. Prema njegovoj procjeni, Europa do početka zime možda neće uspjeti napuniti skladišta iznad 80 posto.
Niže zalihe plina u Europi ne znače da će kontinent ostati bez energenta, ali ostavljaju manje prostora za pogrešku tijekom zime. Hladna zima, prekid rada važnog plinovoda ili smanjene isporuke ukapljenog prirodnog plina mogli bi brže podići cijene.
Podzemna skladišta tijekom zime mogu pokrivati do trećine europske potražnje za plinom. Ona nisu jedini izvor opskrbe, ali služe kao strateški amortizer u razdobljima najveće potrošnje.
Ovogodišnji problem vuče korijene još iz prethodne sezone. Europa je početkom travnja u novu sezonu punjenja ušla sa skladištima popunjenima samo 28 posto. Bila je to niža početna razina nego u prethodne tri godine, objavila je Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora.
Zašto se skladišta ne pune brže?
Na prvi pogled odgovor bi trebao biti jednostavan. Kada su zalihe niske, trgovci kupuju plin tijekom ljeta, spremaju ga u skladišta i prodaju zimi, kada je potražnja veća.
Ove godine tržišna računica ne funkcionira tako.
Cijena plina za isporuku u kolovozu i ranoj jeseni trenutačno je slična ili viša od cijena za dio zimske sezone. To znači da trgovac mora danas kupiti skuplji plin, platiti skladištenje i financiranje, a zatim ga zimi možda prodati po nižoj cijeni.
Takva tržišna struktura smanjuje ekonomsku opravdanost punjenja skladišta. Terminski ugovori na nizozemskom TTF-u za kolovoz, rujan i listopad kretali su se oko 57 eura po megavatsatu, dok su pojedini kasniji ugovori bili nešto jeftiniji.
Problem nije nov. Još početkom godine analitičari su upozoravali da europsko tržište ne stvara dovoljan poticaj za skladištenje. Plin potreban za ljetno punjenje bio je skuplji od plina rezerviranog za sljedeću zimu.
LNG je postao ključan, ali Europa nije jedini kupac
Nakon smanjenja isporuka ruskog plina Europa je povećala uvoz ukapljenog prirodnog plina. LNG danas pokriva oko 30 posto njezinih potreba za uvozom plina, procjenjuje Equinor.
Takav model daje Europi više dobavljača, ali je istodobno izlaže globalnoj konkurenciji. LNG tankeri mogu promijeniti odredište i otploviti prema tržištu koje nudi višu cijenu.
Ovog ljeta Europa se za terete natječe s azijskim kupcima. Visoke temperature povećale su potrošnju električne energije i plina u Aziji, dok su poremećaji u pomorskom prometu dodatno zaoštrili tržište. Dio tereta koji je ranije stizao u Europu sada odlazi prema Aziji.
Istodobno su europske cijene snažno porasle. Referentni TTF u srpnju je premašivao 60 eura po megavatsatu, gotovo 50 posto više nego mjesec dana ranije. Uz geopolitičke rizike, rastu su pridonijele ljetne vrućine i niža proizvodnja francuskih nuklearnih elektrana.
Bruxelles smiruje tržište, ali rizik nije nestao
Europska komisija zasad tvrdi da nema neposredne opasnosti za sigurnost opskrbe tijekom zime 2026./2027. Nakon sastanka Energetske unije sredinom srpnja priopćila je da ciljevi punjenja ostaju ostvarivi. Komisija računa i na velik slobodan kapacitet europskih LNG terminala.
Europska pravila ipak su postala fleksibilnija. Nakon što su strogi rokovi za punjenje skladišta stvarali dodatni pritisak na cijene, državama je omogućeno da u nepovoljnim tržišnim uvjetima cilj smanje i prilagode vrijeme njegova dosezanja. Komisija je još u ožujku pozvala članice da razmotre cilj od 80 posto već na početku sezone punjenja.
Takav pristup trebao bi spriječiti situaciju u kojoj svi kupci moraju nabavljati velike količine plina u isto vrijeme. Strogo postavljen rok može trgovcima dati signal da podignu cijene, znajući da europske države moraju kupovati bez obzira na tržišne uvjete.
Fleksibilnost smanjuje trošak punjenja, ali ne povećava količinu raspoloživog plina. Ako Europa zimu dočeka sa skladištima popunjenima oko 70 ili 80 posto, bit će znatno osjetljivija na hladnoću i prekide isporuka nego prethodnih godina.
Veći rizik za industriju i cijene energije
Najveći neposredni rizik nije potpuni nestanak plina, nego nova snažna volatilnost cijena. Manje zalihe plina u Europi znače da će tržište burnije reagirati na svaku hladnu vremensku prognozu, kvar na infrastrukturi ili smanjenje LNG isporuka.
To je posebno važno za europsku industriju. Kemijska industrija, proizvodnja gnojiva, metala, stakla i keramike i dalje ovise o plinu kao energentu i sirovini. Novi skok cijena mogao bi dodatno oslabiti njihovu konkurentnost prema proizvođačima iz SAD-a i Azije.
Posljednjih godina Europa je smanjila potrošnju plina i izgradila nove LNG terminale. Time je postala otpornija nego 2022. godine. Ipak, energetska sigurnost sada više ovisi o globalnom tržištu, brodskim rutama i spremnosti Europe da plati više od konkurentskih kupaca.
Zato podatak da su zalihe plina u Europi popunjene tek oko 54 posto nije sam po sebi najava nove energetske krize. To je upozorenje da Europa u zimu ulazi sa znatno tanjom sigurnosnom rezervom nego prošle godine. Što zalihe budu manje, svaki poremećaj imat će veću cijenu.
