Europska poduzetnička slika u drugom tromjesečju dobila je nešto tamnije tonove. U Europskoj uniji osnovano je manje novih poduzeća, dok je istodobno osjetno porastao broj stečajeva.
Prema najnovijim podacima Eurostata, broj registracija novih poduzeća u EU smanjen je za 0,5 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2026. Broj prijavljenih stečajeva u istom je razdoblju porastao za 5,7 posto.
Razlika između ta dva pokazatelja važnija je od samog pada registracija. Europa i dalje dobiva nove kompanije, ali poduzetnički zamah slabi upravo u trenutku kada raste broj onih koje više ne uspijevaju opstati.
Broj novih registracija smanjen je drugo tromjesečje zaredom. Istodobno su stečajevi dosegnuli najvišu razinu od prvog tromjesečja 2019. godine.
Industrija prednjači po padu novih registracija
Pad registracija novih poduzeća zabilježen je u pet od osam gospodarskih sektora koje prati Eurostat.
Najveći je u industriji. Broj novih registracija smanjen je za 3,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Slijede smještaj i ugostiteljstvo s padom od 3,4 posto te obrazovanje i socijalne djelatnosti, gdje je broj novih registracija smanjen za 3,2 posto.
Ipak, šira slika nije toliko negativna koliko bi jedan kvartalni podatak mogao sugerirati. Unatoč ovogodišnjem padu, broj registracija u drugom tromjesečju i dalje je iznad razina zabilježenih prije pandemije u gotovo svim sektorima.
To znači da Europa ne prolazi kroz nestanak poduzetničkog interesa. Prije je riječ o usporavanju nakon razdoblja u kojem je broj novih registracija ponovno rastao.
ICT ide u potpuno suprotnom smjeru
Dok većina promatranih sektora bilježi manje novih poduzeća, informacije i komunikacije snažno odudaraju od ostatka gospodarstva.
Broj novih registracija u tom sektoru u samo jednom tromjesečju porastao je za 8,8 posto.
Građevinarstvo je također ostalo u plusu, ali sa znatno skromnijim rastom od jedan posto. U financijskim djelatnostima broj registracija ostao je nepromijenjen.
ICT pritom ne raste samo jedno tromjesečje. Eurostat navodi da sektor informacija i komunikacija bilježi dugoročniji rast novih registracija još od drugog tromjesečja 2025.
Novi poduzetnički projekti, dakle, ne nestaju jednako iz svih sektora. ICT se zasad jasno izdvaja kao područje u kojem se osniva više novih poduzeća.
Stečajevi rastu znatno brže
Druga strana Eurostatove statistike još je izraženija.
Broj stečajeva u EU porastao je 5,7 posto u odnosu na prvo tromjesečje, a rast je zabilježen u pet od osam promatranih sektora.
Najveći skok dogodio se u obrazovanju i socijalnim djelatnostima, gdje je broj stečajeva porastao čak 21,1 posto.
U prijevozu rast iznosi 11,4 posto, a u financijskim djelatnostima 6,8 posto.
Rast stečajeva dolazi u trenutku kada se kompanije suočavaju i s nepovoljnijim uvjetima financiranja. Prema istraživanju Europske središnje banke o pristupu financiranju poduzeća, neto 42 posto kompanija eurozone u drugom je tromjesečju prijavilo rast kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... na bankovne kredite. Tromjesečje ranije taj je udio iznosio 26 posto.
Pritisak je bio široko rasprostranjen. Rast kamata prijavilo je neto 43 posto malih i srednjih poduzeća te 41 posto velikih kompanija.
To ne znači da su skuplji krediti izravno uzrokovali rast stečajeva. Ali kombinacija skupljeg financiranja i većeg broja poslovnih neuspjeha pokazuje da je okruženje za europske kompanije postalo zahtjevnije.
Turizam pokazuje da dvije statistike ne moraju ići zajedno
Podaci za smještaj i ugostiteljstvo donose zanimljiv obrat.
Broj novih registracija u sektoru pao je 3,4 posto, što ga svrstava među djelatnosti s najvećim padom. Istodobno je broj stečajeva smanjen za 2,6 posto.
Sličan smjer vidi se u građevinarstvu. Registracije su porasle jedan posto, dok je broj stečajeva pao 1,7 posto. U trgovini je broj stečajeva smanjen za 1,2 posto.
To je važna razlika. Manje novih poduzeća ne znači automatski da postojeće kompanije posluju lošije.
U pojedinim sektorima slabiji broj registracija može biti znak opreznijeg ulaska novih igrača na tržište, dok postojeća poduzeća istodobno uspijevaju održati poslovanje.
Nije alarm, ali jest signal
Jedno tromjesečje nije dovoljno za zaključak da Europa ulazi u novi val poslovnih problema. Kvartalni podaci o registracijama i stečajevima mogu oscilirati, a razlike među državama i sektorima su velike.
Ipak, činjenica da su stečajevi dosegnuli najvišu razinu od 2019. zaslužuje pozornost.
Europska središnja banka u svibanjskom je Pregledu financijske stabilnosti upozorila i na ranjivosti dijela malih i srednjih poduzeća. Stope neplaćanja njihovih kredita i dalje su osjetno iznad razina zabilježenih neposredno nakon pandemije.
Najnoviji podaci Eurostata uklapaju se u sliku gospodarstva u kojem poslovni rizici nisu jednako raspoređeni.
Europa u drugom tromjesečju nije prestala stvarati nove kompanije. No odnos između 0,5 posto manje novih registracija i 5,7 posto više stečajeva pokazuje da je poslovno okruženje postalo selektivnije.
Možda je upravo razlika među sektorima najvažnija poruka cijele statistike.
Dok industrija bilježi najveći pad novih registracija, informacije i komunikacije rastu 8,8 posto.
Nova poduzeća se, dakle, i dalje otvaraju. Samo sve manje na istim mjestima.
