Cijene goriva u BiH spustile su se za nekoliko feninga, no vozači još nemaju mnogo razloga za slavlje. Na pojedinim postajama benzin i dizel jeftiniji su sedam do deset feninga po litri, dok se dizel i dalje prodaje po cijeni višoj od tri KM.
Veći pad zasad je teško očekivati. Nafta na svjetskom tržištu ponovno je iznad 90 dolara po barelu, promet kroz Hormuški tjesnac ostaje poremećen, a ponuda dizela zategnuta.
Drugim riječima, cijene na bh. pumpama blago padaju upravo u trenutku kada globalno tržište ponovno šalje signal za oprez.
Prema podacima koje donose Nezavisne novine, dizel se trenutačno prodaje za približno tri do 3,50 KM po litri, ovisno o distributeru i lokaciji. Benzin je uglavnom ispod tri KM.
Koliko konkurencija utječe na konačnu cijenu pokazuje Banja Luka. Na jednoj je postaji dizel s 3,33 KM spušten na 3,28 KM, dok se na drugoj lokaciji istog distributera prodaje za 3,22 KM.
Do nedavno 2,60 KM, danas iznad tri
Aktualno pojeftinjenje izgleda manje impresivno kada ga usporedimo s cijenama prije posljednjih geopolitičkih poremećaja.
Dizel se tada na pojedinim postajama mogao kupiti za oko 2,60 KM po litri.
Ako današnjih 3,20 KM usporedimo s tom razinom, razlika iznosi 60 feninga. Punjenje spremnika od 50 litara tako stoji oko 30 KM više.
Sedam ili deset feninga manje po litri zato jest olakšanje, ali vraća samo dio prethodnog poskupljenja.
Milovan Bajić iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske tržište opisuje kao svojevrsnu stagnaciju. Na korekcije utječu nove ulazne cijene, ograničenje cijena i konkurencija među distributerima.
Ni energetski stručnjak Almir Bečarević ne očekuje veće promjene. Posljednje sniženje teško je pripisati snažnijem padu cijene sirove nafte jer se barel prethodnih dana kretao između 85 i 90 dolara.
U međuvremenu je ponovno preskočio tu granicu.
Brent ponovno iznad 90 dolara
Brent je u ponedjeljak trgovanje završio na 90,87 dolara po barelu, uz rast veći od dva dolara. U utorak ujutro cijena je nastavila rasti i dosegnula oko 91,49 dolara. Američki WTI istodobno je bio na 85,25 dolara.
U pozadini rasta ponovno je Bliski istok. Slabiji izgledi za dogovor SAD-a i Irana povećali su strah od novih problema s opskrbom.
Posebno je važan Hormuški tjesnac.
Prije aktualnih poremećaja tim je pravcem prolazila približno petina svjetskih isporuka nafte i ukapljenog prirodnog plina. Zbog smanjenog prometa svaki novi znak eskalacije brzo se ugrađuje u cijenu barela.
Za BiH je to važno jer ovisi o uvozu naftnih derivata. Globalni poremećaj možda se ne vidi na cjeniku istoga dana, ali se prije ili poslije prelije na nabavne cijene.
Dizel ima još jedan problem
Sirova nafta pritom je samo dio priče.
Rafinerije na Bliskom istoku još rade ispod ranijih razina, dok je ruska prerada pala blizu najnižih razina u posljednja dva desetljeća. Tržište je prethodnih mjeseci osjetilo i slabiju kinesku proizvodnju.
Posebno je pogođen dizel.
Globalni izvoz dizela i avionskog goriva u srpnju bio je oko 1,3 milijuna barela dnevno manji nego godinu ranije, pokazuju podaci koje je analizirao Reuters Breakingviews. Europa je među tržištima koja osjećaju posljedice manjka.
Kina je u međuvremenu povećala izvoz derivata. U srpnju je njezin izvoz dizela porastao 88 posto u odnosu na lipanj, na 810.000 tona. To može ublažiti dio pritiska, ali teško može samo po sebi preokrenuti tržište.
Zato ni jeftinija sirova nafta ne mora odmah značiti jeftiniji dizel. Na konačnu cijenu utječu prerada, transport, porezi, trošarine, nabavne cijene i marže distributera.
U RS-u deset feninga pokriva proračun
Dio potrošača u Republici Srpskoj ima dodatno ublažavanje troška. Mjera povrata 10 feninga po litri benzina i dizela produžena je do 14. rujna.
Program obuhvaća 45 gospodarskih subjekata i 281 prodajno mjesto.
Za razdoblje travanj–svibanj isplaćeno je 1,83 milijuna KM, a za svibanj–lipanj 2,45 milijuna KM. Za sljedeće obračunsko razdoblje očekuje se oko 2,7 milijuna KM.
U tri razdoblja riječ je o gotovo sedam milijuna KM.
Mjera potrošačima donosi konkretnu uštedu, ali tih deset feninga nije tržišno pojeftinjenje. Dio računa jednostavno preuzima proračun.
Što bi stvarno spustilo cijene?
Za ozbiljnije pojeftinjenje goriva u BiH potrebno je više od nekoliko lokalnih korekcija.
Ključ će biti na međunarodnom tržištu: smirivanje napetosti na Bliskom istoku, normalizacija prometa kroz Hormuz, stabilniji rad rafinerija i veća ponuda dizela.
Do tada će cijene na domaćim postajama vjerojatno reagirati na nabavne troškove i konkurenciju, pa su manje korekcije moguće.
Ali povratak dizela prema 2,60 KM po litri zahtijevao bi mnogo snažniji zaokret.
Sedam do deset feninga manje zato je dobra vijest. Samo još nije znak da je skupo gorivo iza nas.
