Devet kilometara nove ceste oko Drniša trebalo bi rasteretiti grad od tranzitnog prometa. No investicija vrijedna 38,5 milijuna eura ima mnogo širi značaj.
Obilaznica će jednog dana biti dio projekta koji Hrvatska razvija kao brzu cestu prema BiH, preko Šibenika, Drniša i Knina.
U Drnišu je počela druga i treća faza gradnje obilaznice, jednog od najvećih aktualnih infrastrukturnih projekata u Šibensko-kninskoj županiji. Osim rješavanja lokalnog prometnog problema, projekt je konkretan korak prema snažnijem povezivanju obale i dalmatinskog zaleđa.
Devet kilometara, most i dva vijadukta
Obilaznica Drniša bit će duga 9,1 kilometar, a naručitelj radova su Hrvatske ceste. Posao je povjeren zajednici izvođača koju čine TEXO MOLIOR iz Cavtata i slovenski CGP.
Ugovorena vrijednost druge i treće faze iznosi 38,5 milijuna eura bez PDV-a, dok je planirani rok za završetak radova 30 mjeseci.
Projekt pritom nije samo nekoliko kilometara asfalta.
Na tehnički zahtjevnoj trasi predviđena su dva nadvožnjaka, dva vijadukta i veliki most preko kanjona Čikole, raspona oko 220 metara. Gotovo deset posto trase činit će vijadukti.
Kada bude završena, obilaznica bi trebala izbaciti tranzitni promet iz središta Drniša, povećati sigurnost i otvoriti prostor za daljnji razvoj grada.
Ali njezino gospodarsko značenje ne završava na granicama Drniša.
Plan je mnogo veći od obilaznice
Hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković projekt je nazvao početkom izgradnje buduće brze ceste Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH. I službeni hrvatski plan obilaznicu izravno povezuje s realizacijom budućeg cestovnog pravca prema granici Bosne i Hercegovine.
Važno je i da se pripreme nastavljaju dalje od Drniša. Projektna dokumentacija za dionicu prema čvoru Oklaj već je u visokoj fazi pripreme, a nakon završetka projektiranja planira se raspisivanje natječaja.
To daje konkretniju težinu cijelom projektu. Brza cesta prema BiH još nije kontinuirano gradilište, ali se pojedine njezine dionice postupno pripremaju i realiziraju.
Veza obale i zaleđa važnija je od nekoliko minuta vožnje
Postojeća državna cesta D33 već prati osnovni pravac od Šibenika preko Drniša i Knina prema Strmici i granici s BiH.
Nova prometnica trebala bi toj vezi dati sasvim drukčiju razinu kvalitete.
Za gospodarstvo zaleđa razlika nije samo u kraćem vremenu putovanja.
Bolja cesta znači brži prijevoz robe, lakši pristup obali, veću mobilnost radne snage i kvalitetnije povezivanje poslovnih zona s glavnim prometnim pravcima.
Drniš tu ima vrlo konkretan interes.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir očekuje da će nova cesta omogućiti brži razvoj tamošnje industrijske zone i povećati njezinu konkurentnost. Posebno je istaknuo njezino povezivanje sa šibenskom lukom.
Time obilaznica prestaje biti samo projekt za rasterećenje gradskih ulica.
Postaje dio gospodarske veze između proizvodnje u zaleđu i prometne infrastrukture na obali.
Hrvatska ulaže i u ostatak prometne mreže
Drniška obilaznica nije izolirana investicija.
Istodobno se obnavljaju državne ceste D33 prema Kninu i D56 prema Muću, a vrijednost tih projekata iznosi oko 34 milijuna eura. Za jedan projekt natječaj je već raspisan, dok je drugi u pripremi.
Kada se ulaganja gledaju zajedno, jasnija je prometna logika: poboljšati veze unutar dalmatinskog zaleđa, povezati ga s obalom i postupno podizati kvalitetu pravca prema unutrašnjosti.
Za Drniš to prije svega znači manje tranzita kroz grad.
Za gospodarstvo šireg područja znači bolju dostupnost Šibenika i Knina.
A dugoročno hrvatski plan tu prometnu os nastavlja prema granici Bosne i Hercegovine.
Do granice BiH ipak je još dug put
Tu je važna ograda.
Početak radova u Drnišu ne znači da Hrvatska sada gradi cijelu cestu od Šibenika do granice BiH. Veliki dijelovi budućeg pravca tek trebaju proći projektiranje, financiranje, natječaje i samu izgradnju.
Zato je danas najvažnija konkretna brojka 38,5 milijuna eura.
Toliko vrijede radovi koji su stvarno krenuli.
Ipak, činjenica da je nastavak prema Oklaju već u visokoj fazi pripreme pokazuje da Drniška obilaznica nije zamišljena kao usamljena dionica.
Devet kilometara većeg plana
Drniška obilaznica zato istodobno ima lokalno i regionalno značenje.
Lokalno, 9,1 kilometar nove ceste treba izbaciti tranzit iz grada i otvoriti bolje uvjete za razvoj industrijske zone.
Regionalno, dionica treba postati dio kvalitetnije prometne veze Šibenika, Drniša i Knina.
Dugoročno, brza cesta prema BiH trebala bi tu os nastaviti prema granici.
Tek kada se te dionice spoje, vidjet će se puni gospodarski značaj projekta koji danas počinje s devet kilometara oko Drniša.
