Ljudi se na poslu često ponašaju drugačije nego u privatnom životu. Prilagođavaju komunikaciju, reakcije i način suradnje kako bi lakše funkcionirali unutar tima.
Novo istraživanje pokazuje da poslodavci upravo tu sposobnost smatraju važnim pokazateljem radne uspješnosti. U istraživanju je sudjelovalo oko 1.000 tražitelja posla i nešto više od 1.000 osoba odgovornih za zapošljavanje u SAD-u.
Generacija Z najviše se prilagođava na poslu
Suprotno čestim stereotipima, generacija Z pokazala se kao najprilagodljivija skupina radnika. Čak 80% njezinih pripadnika reklo je da je promijenilo određene obrasce ponašanja zbog radnog okruženja.
Prilagodba ne znači potpuno mijenjanje osobnosti. Najčešće podrazumijeva bolju kontrolu reakcija, otvoreniju komunikaciju i lakšu suradnju s različitim ljudima.
Jedan ispitanik naveo je da mu je miran i organiziran pristup pomogao tijekom kratkih rokova. Tako je smanjio stres u timu i zadržao fokus na zadacima.
Ponašanje utječe na cijeli tim
Problem nastaje kada zaposlenici teško prihvaćaju povratne informacije. Obrambeno ponašanje može usporiti donošenje odluka i obeshrabriti kolege da otvoreno iznose svoje mišljenje.
Ispitanici su spominjali i izrazito zahtjevne ili dominantne suradnike. Njihovo ponašanje ponekad je stvaralo toliko lošu atmosferu da su drugi zaposlenici napuštali posao.
Čak 94% osoba odgovornih za zapošljavanje smatra da sposobnost prilagodbe utječe na percepciju radne uspješnosti. Isto mišljenje dijeli 91% ispitanih kandidata.
Pristupačnost može pomoći u razvoju karijere
Gotovo svi ispitani poslodavci smatraju da pozitivna i pristupačna osobnost može pomoći pri napredovanju. S time se slaže i velika većina tražitelja posla.
Ipak, više od polovice svih ispitanika vjeruje da osobnost ne utječe izravno na kvalitetu rada. Takav stav najčešće zastupaju pripadnici generacije Z.
To pokazuje da zaposlenici razlikuju stručnu sposobnost od načina ponašanja. Netko može odlično obavljati posao, ali istodobno otežavati suradnju unutar tima.
Poslodavci ne bi trebali određivati kakvi ljudi moraju biti
Kultura radnog mjesta trebala bi odrediti kako se zaposlenici odnose jedni prema drugima. Ne bi trebala propisivati kakvu osobnost netko mora imati.
Zajedničke vrijednosti mogu usmjeravati tim, a istodobno ostaviti prostor za različite karaktere i načine rada. Za to je potrebna fleksibilnost zaposlenika, ali i poslodavaca.
Problem je što samo polovica ispitanih radnika dobiva podršku pri prilagođavanju radnom okruženju. Takvu pomoć češće dobivaju mlađi zaposlenici nego pripadnici starijih generacija.
Pritisak otkriva problematične osobine
Gotovo svaka osoba ima barem jednu osobinu koja pod pritiskom može ugroziti njezin rad, odnose ili profesionalni ugled. Upravo zato prilagodljivost postaje važna tijekom stresnih razdoblja.
Analiza više od 86.000 zaposlenih pokazala je da osobine koje inače pomažu u radu mogu postati problem kada se pojave pritisak i stres.
Zaposlenici zato ne moraju skrivati vlastitu osobnost. Važno je naučiti prepoznati reakcije koje otežavaju komunikaciju i suradnju.
Na poslu je važna ravnoteža
Biti prilagodljiv na poslu ne znači glumiti drugu osobu. Riječ je o razumijevanju okruženja, upravljanju vlastitim reakcijama i poštovanju ljudi s kojima se surađuje.
Poslodavci sve više cijene zaposlenike koji mogu ostati svoji, ali istodobno prilagoditi ponašanje potrebama tima. Upravo ta ravnoteža može utjecati na radnu uspješnost, odnose i razvoj karijere.
Izvor: HR Dive; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
