Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je 13. listopada da bi pad vrijednosti ulaganja povezanih s umjetnom inteligencijom mogao izazvati poremećaje i izvan tehnološkog sektora. Dodatni pritisak dolazi s tržišta državnih obveznica, dok bi ozbiljan kibernetički napad mogao ugroziti rad financijskih institucija.
Prema novom MMF-ovu izvješću o globalnoj financijskoj stabilnosti, tržišta su zasad otporna. Dobri poslovni rezultati kompanija i optimizam oko umjetne inteligencije podupiru ulagače, ali MMF upozorava da postojeće financijske slabosti mogu pojačati posljedice novog šoka.
Što ako ulaganja u umjetnu inteligenciju uspore?
Velike tehnološke kompanije povećale su ulaganja u podatkovne centre i računalnu infrastrukturu. Dio tih projekata financiraju izdavanjem obveznica, čime se rizik povezan s budućim prihodima od AI usluga prenosi i na tržište duga.
MMF je u travanjskom izvješću o financijskoj stabilnosti naveo da su najveći pružatelji računalne infrastrukture i usluga u oblaku od siječnja 2025. prikupili više od 100 milijardi dolara izdavanjem obveznica.
U listopadskom izvješću MMF upozorava da bi razvoj umjetne inteligencije mogao zahtijevati manje ulaganja nego što se ranije očekivalo. Postoji i mogućnost da gospodarske koristi budu manje od očekivanja na kojima se temelje sadašnje tržišne vrijednosti.
Ako prihodi od AI infrastrukture podbace, investitori bi mogli zahtijevati veće prinose za financiranje novih projekata. Pritisak na postojeće obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... ovisit će o procjeni kreditnog rizika pojedinih izdavatelja.
Dodatni problem predstavlja zaduženost investitora. Pad vrijednosti ulaganja može izazvati zahtjeve za dodatnim osiguranjem pozicija, zbog čega pojedini sudionici moraju prodavati imovinu kako bi ispunili obveze prema vjerovnicima.
O mogućnosti da tržišta precijene gospodarske koristi umjetne inteligencije Financa.ba već je pisala u članku MMF: AI postaje rizik za gospodarstvo.
Državne obveznice pod dodatnim pritiskom
MMF upozorava da su rizici na tržištu državnih obveznica porasli u odnosu na travanj. Više cijene energije pridonijele su rastu prinosa, dok visoka zaduženost i proračunski deficiti povećavaju potrebe država za financiranjem.
Rast prinosa poskupljuje novo zaduživanje. Istodobno smanjuje tržišnu vrijednost postojećih obveznica s fiksnom kamatom, što može pogoditi banke, fondove i druge njihove vlasnike.
Poseban rizik predstavljaju investitori koji kupnju obveznica financiraju posuđenim sredstvima.
Pojedini hedge fondoviHedge fondovi su investicijski fondovi kojima se aktivno upr... koriste kratkoročno financiranje putem repo transakcija. Kada vrijednost obveznica padne ili financiranje poskupi, mogu biti prisiljeni smanjiti pozicije. Takva prodaja može dodatno povećati tržišne prinose.
Prema MMF-u, tržište je zasad uspjelo apsorbirati dio tih prilagodbi. Hedge fondovi smanjivali su pojedine pozicije bez ozbiljnijih poremećaja na repo tržištu.
Međutim, države i dalje imaju velike potrebe za zaduživanjem, a središnje banke smanjuju svoje bilance. Veći dio novih izdanja obveznica zato moraju preuzeti privatni investitori, čija spremnost na kupnju ovisi o ponuđenom prinosu.
Ako potražnja oslabi, države mogu biti prisiljene ponuditi više kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... To dodatno povećava troškove financiranja proračunskih deficita i refinanciranja postojećeg duga.
O rastu globalne zaduženosti i troškovima kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... pisali smo u članku Globalni dug premašio 365 bilijuna dolara: Raste teret kamata.
Kibernetički napad može pogoditi više banaka istodobno
Treći rizik odnosi se na ovisnost financijskog sektora o zajedničkoj tehnološkoj infrastrukturi.
Banke i druge financijske institucije koriste usluge ograničenog broja velikih tehnoloških dobavljača. Ozbiljan incident kod jednog kritičnog pružatelja usluga mogao bi istodobno poremetiti poslovanje više institucija.
U analizi objavljenoj u lipnju 2026. MMF upozorava da umjetna inteligencija može ubrzati otkrivanje sigurnosnih ranjivosti, ali i njihovo iskorištavanje u napadima.
Posebno su izložene institucije s ograničenim sredstvima za kibernetičku zaštitu. MMF zato traži jači nadzor kritičnih tehnoloških dobavljača i bolju sposobnost oporavka nakon incidenata.
Koliko bi banke izdržale novi financijski šok?
Unatoč navedenim rizicima, MMF-ovi stresni testovi pokazuju da globalni bankarski sustav u cjelini raspolaže snažnim kapitalnim zaštitama.
Testovi uključuju hipotetski nepovoljan scenarij s poremećajima povezanima s umjetnom inteligencijom, tržištem obveznica i cijenama energije.
Ipak, dio banaka pokazuje slabosti.
Prema Reutersovu izvještaju o listopadskim MMF-ovim stresnim testovima, banke koje bi u nepovoljnom scenariju imale slabu kapitalnu poziciju drže 22 posto globalne bankarske imovine, u usporedbi s 18 posto u prethodnom testu.
Pokazatelj se odnosi na udio imovine banaka koje bi u hipotetskim uvjetima pokazale kapitalne slabosti, a ne na broj banaka koje trenutačno imaju nedovoljno kapitala.
Najveći rizik nastaje kada se tržišna korekcija poklopi s potrebom zaduženih investitora da brzo prodaju imovinu. Tada se pritisak s tržišta AI ulaganja ili državnih obveznica može prenijeti i na financijske institucije koje nisu bile izravno izložene početnom šoku.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
