Samo četiri od 19 jurisdikcija u potpunosti ispunjavaju međunarodne standarde za hitno javno financiranje banaka u sanaciji. Među sustavima sa značajnim nedostacima nalazi se i bankovna unija Europske unije, iako njezin Jedinstveni sanacijski fond raspolaže s više od 81 milijarde eura.
Pokazuje to izvješće Odbora za financijsku stabilnost (FSB), objavljeno 9. listopada. Međunarodno tijelo upozorava da mnoge države još nemaju dovoljno pouzdane mehanizme kojima bi osigurale novac potreban za nastavak ključnih funkcija velike banke tijekom sanacije.
Problem nije nužno u tome postoji li sanacijski fond. Važno je i može li se u kratkom roku osigurati dovoljno sredstava kada banka izgubi pristup tržišnom financiranju.
Samo četiri jurisdikcije ispunjavaju sve zahtjeve
FSB je pregledao mehanizme u 19 jurisdikcija. Potpunu usklađenost sa standardima ostvarili su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan i Hong Kong.
Pet jurisdikcija ocijenjeno je uglavnom usklađenima, dok osam ima značajne nedostatke. Argentina i Indija dobile su ocjenu neusklađenosti.
Među osam jurisdikcija sa značajnim nedostacima nalaze se bankovna unija EU-a, Švicarska, Australija, Brazil, Kina, Indonezija, Saudijska Arabija i Turska.
To znači da 10 od 19 ocijenjenih jurisdikcija, odnosno 52,6 posto, ima značajne nedostatke ili ne ispunjava zahtjeve. FSB pritom navodi da manje od polovice raspolaže mehanizmima koji su dovoljno jasno uređeni, mogu osigurati potrebnu količinu novca i biti aktivirani na vrijeme.
Ocjene se odnose na mogućnost privremenog javnog financiranja tijekom sanacije. One ne znače da su banke u navedenim državama pred propasti niti predstavljaju ukupnu ocjenu stabilnosti njihovih bankarskih sustava.
Zašto 81 milijarda eura nije dovoljna garancija?
Prema podacima Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB), europski Jedinstveni sanacijski fond krajem 2025. raspolagao je s više od 81 milijarde eura. Fond financiraju banke, a njegova je vrijednost premašila propisanu ciljanu razinu od najmanje jedan posto pokrivenih depozita.
Zbog toga SRB nije predvidio redovitu naplatu novih doprinosa banaka u 2026., osim ako se okolnosti promijene.
Ipak, veličina fonda ne rješava svako pitanje financiranja banke u krizi.
U izvješću FSB-a upozorava se na neizvjesnost oko mogućnosti da europski sanacijski fond prikupi dodatna sredstva zaduživanjem na tržištu ako postojeća sredstva budu iscrpljena.
Sam SRB je u izvješću Eurogrupi iz svibnja 2026. naveo da približno 81 milijarda eura možda ne bi bila dovoljna u slučaju propasti jedne od najvećih europskih banaka ili nekoliko banaka istodobno.
U istom dokumentu SRB upozorava da bi ratifikacija izmjena Ugovora o Europskom stabilizacijskom mehanizmu omogućila dodatnih 68 milijardi eura kriznog financiranja. Zato je pozvao na dovršetak uspostave zajedničkog zaštitnog mehanizma.
Za europski sustav to je konkretan problem. Fond postoji i raspolaže sredstvima, ali dodatni kapacitet financiranja u iznimno velikoj krizi ostaje važan dio njegove spremnosti.
Banka može imati kapital, a ipak ostati bez novca
Razliku između kapitala i likvidnosti najbolje je vidjeti kada klijenti počnu ubrzano povlačiti depozite.
Banka može imati dovoljno imovine da pokrije svoje obveze, ali dio te imovine čine dugoročni krediti i ulaganja koja nije moguće odmah pretvoriti u novac.
Ako velik broj klijenata istodobno zatraži isplatu depozita, banka mora pronaći gotovinu. U krizi pritom može izgubiti i mogućnost dodatnog zaduživanja na tržištu.
Čak ni postupak sanacije kojim se gubici raspoređuju na dioničare i određene vjerovnike ne mora riješiti taj problem. Nakon dokapitalizacije banci i dalje mogu nedostajati sredstva za podmirivanje dospjelih obveza.
Zato FSB traži unaprijed uređene mehanizme privremenog javnog financiranja. Njihova je svrha omogućiti nastavak ključnih bankarskih funkcija dok se provodi sanacija, kada vlastita sredstva i tržišni izvori više nisu dovoljni.
Credit Suisse pokazao je koliko brzo nastaje kriza
Propast Credit Suissea 2023. jedan je od razloga zbog kojih je FSB pokrenuo dodatne provjere.
Švicarske vlasti tada su organizirale preuzimanje banke od strane UBS-a, uz izvanrednu likvidnosnu podršku. Švicarska središnja banka osigurala je hitne likvidnosne instrumente i kreditne mogućnosti u ukupnoj vrijednosti od 168 milijardi švicarskih franaka.
Ta su sredstva poslije vraćena ili su odgovarajuće kreditne linije ukinute.
FSB je ocijenio da su švicarske vlasti pokazale visoku razinu operativne spremnosti. Međutim, dio intervencije zahtijevao je izvanredne pravne mjere, dok je trajni zakonski okvir za javnu likvidnosnu podršku još bio u postupku donošenja.
Zbog toga je Švicarska dobila ocjenu značajne neusklađenosti.
Primjer pokazuje razliku između sposobnosti države da reagira tijekom konkretne krize i postojanja unaprijed uređenog sustava koji bi omogućio jednako brzo postupanje bez izvanrednih odluka.
Europski regulator već mijenja pristup likvidnosti
Europski Jedinstveni sanacijski odbor tijekom 2026. otvorio je savjetovanje o izmjenama operativnih smjernica za likvidnost i financiranje tijekom sanacije.
SRB je naveo da su prethodne bankarske krize pokazale kako odljevi novca mogu biti znatno brži nego što se ranije pretpostavljalo.
Predložene izmjene odnose se na procjenu potreba za likvidnošću, praćenje financijske pozicije banke i pripremu imovine koja se može koristiti kao osiguranje za pribavljanje dodatnih sredstava.
Savjetovanje je završilo 6. srpnja 2026. Dostupna objava ne potvrđuje konačno usvajanje izmijenjenih smjernica.
Ove mjere odnose se prvenstveno na pripremu samih banaka za sanaciju. FSB-ovo izvješće razmatra drugi dio problema: sposobnost javnih institucija da osiguraju dodatnu likvidnost kada ostali izvori zakažu.
O poteškoćama europskog sustava financiranja sanacije ranije smo pisali u članku Bruxelles priprema plan za sljedeću bankovnu krizu.
Tko plaća ako javna intervencija ne uspije?
FSB preporučuje da države prije nastanka krize jasno utvrde izvore financiranja, pravne ovlasti za njihovo korištenje i načine povrata eventualnih gubitaka javnog sektora.
Privremena javna podrška ne znači automatski da će trošak snositi porezni obveznici. Sredstva se mogu vratiti nakon stabilizacije banke, kao što pokazuje iskustvo Credit Suissea.
Ipak, ako se sredstva ne mogu u cijelosti vratiti, javni sektor može biti izložen gubicima. Zbog toga FSB zahtijeva zaštitne mehanizme koji ograničavaju takav rizik i sprječavaju da banke unaprijed računaju na bezuvjetno spašavanje.
Međunarodni standardi za sanaciju financijskih institucija postavljeni su još 2011. godine. Petnaest godina poslije FSB utvrđuje da približno polovica pregledanih jurisdikcija i dalje ima značajne nedostatke u mehanizmima javnog financiranja.
Za europsku bankovnu uniju ključno je pitanje može li, uz postojeći fond od 81 milijarde eura, dovoljno brzo osigurati dodatnu likvidnost ako propadne jedna od njezinih najvećih banaka. FSB-ova ocjena pokazuje da taj dio sustava još nije u potpunosti usklađen s međunarodnim standardima.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
