Realne plaće u Italiji početkom 2026. bile su 6,1 posto niže nego pet godina ranije, dok su u Njemačkoj bile 0,9 posto više. Iako su primanja u obje zemlje ponovno rasla, zaposlenici ne ulaze u novi inflacijski pritisak s jednakom kupovnom moći.
Prema izvješću OECD Employment Outlook 2026, realne satnice u prvom tromjesečju 2026. rasle su prosječno 2,2 posto na godišnjoj razini, nakon 2,7 posto godinu ranije. U 13 od 37 promatranih zemalja još nisu dosegnule razinu s početka 2021., prije velikog inflacijskog vala.
OECD je u srpnju upozorio da bi novi rast cijena energije mogao usporiti oporavak primanja. Prognoze za 2026. i 2027. temelje se na pretpostavci da će poremećaji povezani sa sukobom na Bliskom istoku biti vremenski ograničeni.
Italija: Plaće rastu, ali gubitak od 6,1 posto ostaje
Italija je među zemljama s najvećim zaostatkom realnih plaća u odnosu na početak 2021. U prvom tromjesečju 2026. realne plaće porasle su 1,3 posto na godišnjoj razini, ali su i dalje bile 6,1 posto niže nego pet godina ranije.
Prema OECD-ovu pregledu za Italiju, očekuje se pad realnih plaća od 0,9 posto u 2026. te rast od samo 0,2 posto u 2027.
Dio problema povezan je s načinom ugovaranja plaća. OECD očekuje ograničen broj obnova kolektivnih ugovora tijekom 2027., dok slabija potražnja za radnicima dodatno otežava brži oporavak realnih primanja.
Za zaposlenike koji još nisu nadoknadili prethodni pad kupovne moći takav vremenski odmak posebno je važan. Čak i kada inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... uspori, ugovorena plaća ne mora se odmah prilagoditi novoj razini cijena.
Španjolska: Zaposlenost raste brže od kupovne moći
Španjolska je početkom 2026. imala stopu zaposlenosti od 67,3 posto, za 0,7 postotnih bodova višu nego godinu ranije. Realne plaće istodobno su ostale 2 posto ispod razine iz 2021.
U prvom tromjesečju zabilježen je godišnji rast realnih plaća od 2 posto. Ipak, OECD za Španjolsku predviđa njihovu stagnaciju tijekom 2026. i 2027.
Jedno od dugoročnih ograničenja španjolskog gospodarstva jest slab rast produktivnosti. Bez snažnijeg povećanja vrijednosti proizvedene po zaposleniku teže je održavati rast primanja koji nadmašuje inflaciju.
Povećanja minimalne plaće pomogla su radnicima s najnižim primanjima da ublaže posljedice inflacije. Međutim, ona ne znače da su primanja u ostatku gospodarstva rasla jednakim tempom.
Njemačka: Kupovna moć se oporavlja, potražnja za radnicima slabi
Njemačke realne plaće u prvom tromjesečju 2026. bile su 0,9 posto iznad razine s početka 2021. Prema OECD-ovoj prognozi za Njemačku, očekuje se njihov rast od približno jedan posto godišnje tijekom 2026. i 2027.
No istodobno slabi potražnja za radnicima. Stopa nezaposlenosti u svibnju iznosila je 3,8 posto, u usporedbi s 3,7 posto godinu ranije. Smanjen je i broj slobodnih radnih mjesta u odnosu na broj nezaposlenih.
To može otežati ostvarivanje većih primanja promjenom posla, osobito u djelatnostima u kojima se smanjuje zapošljavanje. U zanimanjima s trajnim nedostatkom radnika situacija može biti drukčija.
Njemačka tako ima povoljniju početnu poziciju od Italije, ali očekivani oporavak plaća ne prati jednako snažno tržište rada.
Francuska i Velika Britanija: Različite početne pozicije
Francuske realne plaće početkom 2026. približno su se vratile na razinu iz 2021. OECD za Francusku predviđa blagi pad od 0,1 posto u 2026. i rast od 0,3 posto u 2027. Zakonska minimalna plaća usklađuje se s inflacijom, ali se takva zaštita ne primjenjuje automatski na sva primanja.
Velika Britanija ušla je u 2026. s realnim plaćama 3,6 posto višima nego početkom 2021. Njihov godišnji rast ipak je usporio na 0,8 posto. OECD upozorava da bi obnovljeni inflacijski pritisci mogli ugroziti dio dosadašnjeg oporavka, dok slabija potražnja za radnicima ograničava mogućnosti za brži rast primanja.
Što poslodavci trebaju uzeti u obzir pri planiranju plaća za 2027.?
Za kompanije koje pripremaju proračune za 2027. godišnja prognoza rasta plaća daje samo dio potrebnih informacija. Važno je koliko su zaposlenici izgubili na kupovnoj moći tijekom prethodnih godina te kada se očekuju nove prilagodbe ugovorenih primanja.
Novi rast cijena energije dodatno otežava takve procjene. O odnosu energetskih troškova, inflacije i plaća pisali smo i u analizi na financa.ba.
Talijanski primjer posebno je poučan. Realne plaće mogu ponovno rasti, a da zaposlenici godinama ne dosegnu kupovnu moć koju su imali prije inflacijskog vala. Poslodavac pritom može povećati nominalne plaće i vlastite troškove rada, dok zaposlenici i dalje osjećaju posljedice prethodnih poskupljenja.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
