Dok HSBC, Santander i UniCredit zadržavaju pozicije među najvrjednijim europskim bankama, digitalni izazivač Revolut probio se na sedmo mjesto. Je li Europa na početku nove bankarske ere?
Europski bankarski sektor prolazi kroz jednu od najzanimljivijih transformacija posljednjih desetljeća. Tradicionalne bankarske grupacije i dalje dominiraju tržištem. Ubrzani rast digitalnih konkurenata pokazuje da veličina poslovne mreže, broj poslovnica i dugogodišnja tradicija više nisu jedini pokazatelji tržišne snage.
Prema podacima platforme Multiples , najvrjednija europska banka je britanski HSBC, procijenjen na 291,9 milijardi eura. Slijedi španjolski Santander sa 172,3 milijarde eura, dok treće mjesto zauzima BBVA, vrijedna 131,2 milijarde eura.
Među vodećima su i švicarski UBS sa 130,3 milijarde te talijanski UniCredit sa 119,6 milijardi eura. Prvih šest zaokružuje Intesa Sanpaolo, čija je tržišna kapitalizacija procijenjena na 110,7 milijardi eura.
Zanimljivo je da Španjolska i Italija imaju po nekoliko predstavnika među deset najvrjednijih, što potvrđuje njihov značajan položaj na europskom bankarskom tržištu.
Revolut – krenuo kao fintechAko želimo nekome na jednostavan način objasniti što je f... aplikacije – a danas bankarski div
Najveće iznenađenje ljestvice svakako je Revolut. Kompanija osnovana 2015. godine, koja je poslovanje započela ponudom jednostavnijih i povoljnijih međunarodnih plaćanja, danas prema prikazanoj procjeni vrijedi čak 102,6 milijardi eura.
Time je prestigla BNP Paribas, procijenjen na 101,7 milijardi eura, ING sa 88,4 milijarde i CaixaBank s 83,9 milijardi eura, institucije koje raspolažu znatno razvijenijim tradicionalnim bankarskim poslovanjem.
Revolutov rast temelji se na digitalnom poslovnom modelu, snažnom međunarodnom širenju i raznovrsnim financijskim uslugama. Dodatnu važnost ima dobivanje pune britanske bankarske licence u ožujku 2026., čime je kompanija stekla mogućnost širenja klasičnih bankarskih usluga na domaćem tržištu.
Međutim, visoka procjena vrijednosti nosi i velika očekivanja. Revolutov multiplikator prihoda iznosi čak 19,2, dok se kod većine tradicionalnih banaka kreće između 1,5 i 5. To pokazuje koliko investitori vrednuju njegov budući potencijal rasta.
Znači li veća vrijednost i veću banku?
Pri usporedbi ovih podataka važno je razlikovati tržišnu vrijednost od veličine bilance. BNP Paribas, primjerice, ima znatno veću ukupnu aktivu od Revoluta, iako je na prikazanoj ljestvici procijenjen nešto niže.
Osim toga, tržišne kapitalizacije banaka koje kotiraju na burzi nisu potpuno usporedive s privatnom procjenom vrijednosti Revoluta, koja proizlazi iz investicijskih transakcija. Stoga ova ljestvica prije svega pokazuje kako tržište procjenjuje sadašnje poslovanje i buduće mogućnosti pojedinih institucija, a ne njihovu financijsku veličinu.
Što slijedi europskom bankarstvu?
Tradicionalne banke raspolažu kapitalom, razvijenim kreditnim portfeljima, korporativnim klijentima i stabilnim izvorima financiranja. Digitalni konkurenti, s druge strane, donose tehnološku fleksibilnost, jednostavnije korisničko iskustvo i niže troškove distribucije.
Upravo će sposobnost povezivanja tih prednosti određivati buduće pobjednike.
Za banke u jugoistočnoj Europi poruka je posebno važna: digitalizacija više nije samo pitanje smanjenja operativnih troškova, nego dugoročne konkurentnosti i zadržavanja klijenata. Budućnost bankarstva neće nužno pripasti najvećima, nego onima koji uspiju spojiti povjerenje tradicionalnih institucija s brzinom i jednostavnošću digitalnih banaka.
Veronika Čule / Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
