Zlato bi u sljedećim godinama moglo dosegnuti nove povijesne rekorde, potaknuto kombinacijom popuštanja monetarne politike, rastuće potražnje centralnih banaka i zabrinutosti investitora zbog održivosti javnih financija velikih gospodarstava. Prema procjenama koje prenosi Financial Times, dio tržišta očekuje da bi unca zlata do 2028. mogla premašiti razinu od 5.000 američkih dolara.
Takva predviđanja ne treba promatrati kao sigurnu prognozu, ali ona jasno ilustriraju promjenu raspoloženja na financijskim tržištima. Zlato više nije samo tradicionalno utočište u krizama; ono ponovno postaje strateška komponenta portfelja u svijetu u kojem su fiskalni rizici, inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i geopolitičke podjele trajno povišeni.
Kamatne stope otvaraju prostor za rast
Jedan od najvažnijih pokretača cijene zlata jest očekivanje smanjenja kamatnih stopa američke centralne banke. Zlato ne donosi kamatu ni dividenduDividenda je dio dobiti dioničkom društvu koji se isplaću..., pa njegova privlačnost obično raste kada prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... na obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... i depozite padaju.
Ako Federalne rezerve nastave smjerom monetarnog popuštanja, oportunitetni trošak držanja zlata mogao bi se smanjiti. To je osobito važno institucionalnim ulagačima, koji pri raspodjeli kapitala kontinuirano uspoređuju prinose različitih klasa imovine.
No kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... nisu jedini faktor. Pojedini analitičari upozoravaju da bi povremeni rast prinosa na američke obveznice, uzrokovan zabrinutošću zbog fiskalne politike SAD-a, mogao stvarati kratkoročne pritiske na cijenu plemenitih metala. Drugim riječima, put prema višim razinama vjerojatno neće biti linearan.
Centralne banke mijenjaju strukturu potražnje
Posebno je značajan trend kupnje zlata od strane centralnih banaka. Nakon što su godinama povećavale devizne rezerve dominantno kroz dolar i državne obveznice razvijenih zemalja, brojne monetarne institucije danas nastoje povećati udio fizičkog zlata.
Razlozi su jasni: zlato nije obveza druge države, ne ovisi o kreditnom rejtingu izdavatelja i ne može se stvarati odlukom centralne banke. U svijetu sankcija, trgovinskih sporova i fragmentacije globalnog financijskog sustava, te karakteristike dobivaju dodatnu težinu.
Za zemlje koje žele diversificirati rezerve i smanjiti ovisnost o pojedinim valutama, zlato je svojevrsno osiguranje od političkih i valutnih šokova. Takva potražnja dugoročnog je karaktera te može ublažiti korekcije koje proizlaze iz kratkoročnog trgovanja na tržištu.
Rastući javni dugovi razvijenih gospodarstava dodatno jačaju argument za zlato. Investitori se sve češće pitaju hoće li vlade dugoročno moći financirati visoke proračunske deficite bez snažnijeg rasta poreza, rezanja rashoda ili toleriranja više inflacije.
Upravo u takvim okolnostima zlato dobiva svoju tradicionalnu funkciju zaštite kupovne moći. Ono nije bez rizika i ne treba ga promatrati kao zamjenu za produktivna ulaganja, ali može biti relevantan instrument diverzifikacije.
Što iz analize mogu naučiti kompanije i investitori?
Za poduzetnike, investitore i financijske direktore poruka nije nužno da treba investirati u zlato, nego da trebaju pažljivije upravljati rizicima. Visoka cijena zlata često je signal šire nesigurnosti: pritisaka na valute, promjenjivih troškova financiranja i povećane nestabilnosti tržišta.
U takvom okruženju važniji su likvidnost, valutna zaštita, uravnotežena struktura duga i realistične projekcije novčanog toka. Zlato možda neće dosegnuti najambicioznije prognoze. Ipak, rast interesa za njega poručuje da tržišta sve manje vjeruju u stabilnost kakvu su godinama uzimala zdravo za gotovo.
