Malo je tako zapanjujućih korporativnih grešaka kao što su Kodakove propuštene prilike u digitalnoj fotografiji, tehnologiji koju su sami izumili. Ovaj strateški neuspjeh bio je izravan uzrok desetljećima dugog pada Kodaka jer je digitalna fotografija uništila njihov poslovni model temeljen na filmu.
Kodak je osnovan 1880. godine i njegova poslovna putanja je bila uzlazna. Ljudi tada nisu imali mogućnost fotografiranja pa je vlasnik tvrtke George Eastman iskoristio priliku, predstavio Kodak kameru i posao je krenuo.
1935. godine, tvrtka je predstavila Kodachrome, prve uspješne materijale u boji koji su se koristili i za kinematografiju i za fotografije, a 1962. godine Kodak je premašio 1 milijardu prihoda od prodaje.
1963. godine kamere Kodak Instamatic i filmovi za umetanje uložaka olakšali su proces za amatere. Tvrtka je prodala 50 milijuna Instamatic kamera u prvih sedam godina, a 1964.godine su premašili 2 milijarde.
1975. godine, Steve Sasson, inženjer u Kodaku, izumio je digitalnu kameru, a sljedeće godine je Kodak je postao toliko dominantan da su praktički potisnuli svoje konkurente s tržišta s tržišnim udjelom u dijelu kamera od 85% i filmova s 90% tržišnog udjela, prenosi Profitiraj. Na vrhuncu zrelosti Kodak je imao više od 10 milijardi prihoda od prodaje.
U kasnim 80-im godinama prošlog stoljeća došlo je do uspona digitalne fotografije s padom prodaje analognih fotoaparata i porastom prodaje digitalnih fotoaparata.
Početak kraja
Već 1984. godine su se kupci prebacili s Kodaka na Fuji jer je japanski film u boji bio 20% jeftiniji od Kodakovog. Kodak je 1991. godine izbacio svoj prvi digitalni fotoaparat, ali unatoč tome prodaja je do 2011. snažno opadala.
Kodakovi napori da se promijeni nisu bili plodonosni i polako je morao smanjiti svoje operacije. Godine 2009. Kodak je svoju OLED tehnologiju prodao tvrtki LG Corporation.
Godine 2012., nakon gotovo uspješnog poslovanja više od 130 godina, Kodak je podnio zahtjev za bankrot i najavio da će zaustaviti proizvodnju svojih digitalnih fotoaparata, filmova (malo ih je još uvijek u proizvodnji) i digitalnih okvira za slike.
Zapravo, Kodak je napravio upravo onu pogrešku koju je George Eastman, njegov osnivač, izbjegao već dva puta, kada je odustao od profitabilnog posla sa suhim pločama da bi prešao na film i kada je uložio u film u boji iako je bio vidljivo inferioran crno-bijelom film (kojim je Kodak dominirao).
Kodak danas
Tvrtka danas postoji pod istim nazivom, ali se primarno bave printanjem. I dalje prodaju fotoaparate, ali je to samo mali dio njihovog biznisa.
Nakon povratka iz stečaja počeli su se više fokusirati na pružanje digitalnih ispisa, zaslona osjetljivih na dodir i pisača. Nastavili su podržavati analogne filmske role proizvodnjom istih, kao i kemikalija potrebnih za razvoj navedenih rola.
Zbog dugog popisa patenata, Kodak pisači uspjeli su preživjeti na visoko konkurentnom tržištu. Iako nisu bili u mogućnosti ostvariti veliku zaradu s malim profitnim maržama, uspjeli su ponuditi kvalitetne pisače. Njihovi su pisači postali glavni proizvod u uredima diljem svijeta.
Zašto Kodak nije uspio?
Nisu se mijenjali. Nisu inovirali. Propustili su se „ponovno roditi“. Promjene su nam teške, osim ako nisu ugodne i poželjne. Ne volimo promjene jer zahtijevaju dodatni napor kako na osobnom tako ina profesionalnom planu. Tvrtke su se nekada mijenjale jednom ili dvaput u svom životnom ciklusu. U novom tržišnom okruženju, moraju se mijenjati svake dvije do tri godine, ako žele opstati. Kodak je prekasno krenuo u promjenu. Čelni ljudi tvrtke su smatrali da dolazak digitalne fotografije i smartphonea neće utjecati na njih. I tu se jako pogriješili. Iako su 1991.izumili digitalni fotoaparat, bilo je prekasno, neki novi igrači su već inovirali i zauzeli svoje pozicije na tržištu.
Samodopadnost. Mi smo najbolji, mi znamo najbolje. Uljuljkani u svoju superiornost zaboravili su pratiti promjene na tržištu. Iako je Fuji počeo raditi bolji posao od njih, nisu se zamarali jer su bili na vrhu. Čelni ljudi Kodaka su živjeli u svom „balonu“ i odbijali su prihvatiti promjene i prilagoditi strategiju tvrtke misleći da se ništa neće promijeniti.
Nedostatak strateške kreativnosti. Nisu se snalazili u novim okolnostima i pogrešno su tumačili samu djelatnost i vrstu industrije u kojoj su djelovali. Kasnije je uništena temeljnim pomakom prema digitalnom dobu. Umjesto da počnu aktivno raditi na strategiji primjene bili su kruti i održavali su status quo što ih je dovelo do bankrota.
Što svaki lider može naučiti iz propasti Kodaka:
- Osluškujte promjene na tržištu i transformirajte način na koji gledate na strategiju, poslovne modele i upravljanje inovacijama
- Budite spremni na revolucionarne promjene
- Slušajte inovatore, zaposlenike, svoje kolege i nemojte dopustiti da vas zaslijepi vlastita samodopadnost – jer vas ona može koštati
- Usvojite agilnost kao organizacijsku strategiju za razvoj
U svijetu ima cca 2 posto inovatora. Ne morate biti inovator, ali možete “renovirati” svoje poslovanje, pokušati se prilagoditi i dati tržištu i svojim klijentima/kupcima nove odnosno poboljšane proizvode s dodanom vrijednošću koji idu ukorak s trendovima. Status quo nije donio Kodaku ništa osim propasti, neće niti vama.
Za uspješan biznis, a ako već ne možemo biti predvodnici promjena, moramo imati viziju i osluškivati promjene koje nam dolaze.
