Svi znamo da je godišnji odmor dobar za nas. Ali manje je jasno da i poslodavci i zaposlenici točno razumiju koliko je to dobro, s obzirom na to da se svake godine sve više ljudi odrekne plaćenog slobodnog vremena. Obzirom da se više od 50% menadžera osjeća se iscrpljeno, uzimanje godišnjeg odmora (i isključivanje) nikada nije bilo važnije.
Možda ste iz prve ruke, ne tako davno, iskusili kako ste se s odmora vratili napunjenih baterija i svježi. Ili ste možda vi i vaš tim oklijevali otići na godišnji odmor jer ste prezauzeti na poslu.
Kako bi vaši zaposlenici (i vi) bili izdržljiviji, važno je ne samo redovito koristiti slobodno vrijeme, već i u potpunosti razumjeti njegove prednosti i potaknuti članove svog tima da planiraju svoje slobodno vrijeme. Bez obzira provode li svoj odmor odmarajući se kraj bazena ispijajući koktele, ili radeći nešto aktivnije ili avanturistički, odlazak na odmor koristi njihovom umu, tijelu i duši.
Um
Kognitivni učinak kada ste preopterećeni poslom može uključivati kognitivni umor, poteškoće s koncentracijom, zaboravnost i oslabljenu sposobnost rješavanja problema, među nekoliko drugih učinaka. Odlazak na godišnji odmor pruža veću priliku za odmor i bolji san (kako kvantitetom tako i kvalitetom). To može pomoći u rasterećenju vašeg uma i stvaranju više mentalnog prostora.
Čišćenje vašeg uma omogućuje jasnije razmišljanje i potiče kreativnost. To se može dogoditi na male i velike načine tijekom odmora. Istraživanja pokazuju da sama šetnja (čak i na traci za trčanje) značajno povećava kreativnost. U većoj mjeri, uzimanje slobodnog vremena pruža priliku za pojavu velikih ili inovativnih ideja.
Odlazak na godišnji odmor – pa čak i samo planiranje – također vam može popraviti raspoloženje.
Konkretno, mnogi ljudi imaju značajan “nedostatak sna” koji često dolazi sa stresom i tjeskobom povezanim s poslom. Istraživanja pokazuju da ovaj nedostatak sna može rezultirati negativnim raspoloženjima kao što su tuga, ljutnja, frustracija i razdražljivost, što zauzvrat može rezultirati većim poteškoćama sa spavanjem. Dugoročno, nedostatak sna također može povećati rizik od demencije. Odmor pruža priliku da se smanji ili eliminira ovaj deficit sna. Prema Američkoj psihološkoj udruzi, čak 60 do 90 minuta sna više tijekom noći može poboljšati pamćenje i koncentraciju. Odmor vam također omogućuje da uvedete nove obrasce spavanja koji mogu poboljšati vaše raspoloženje. Centar za um i tijelo Sveučilišta u Pittsburghu otkrio je da godišnji odmor povećava pozitivne emocije i smanjuje depresiju. A pokazalo se da provođenje vremena u prirodi smanjuje negativne misli i poboljšava sveukupno psihičko stanje.
Poboljšani odmor i san tijekom godišnjeg odmora također vam pomažu da, kada se vratite na posao, možete jasnije razmišljati. Kao i da budete usredotočeniji i produktivniji, što je pokazalo koristi i za pojedinca i za poslodavca. Istraživanje Ernst & Young-a pokazalo je da se za svakih dodatnih 10 sati godišnjeg odmora koje su zaposlenici uzeli, njihov učinak na kraju godine poboljšao za 8%. A drugo je istraživanje pokazalo da korištenje cijelog godišnjeg odmora povećava vaše šanse za unapređenje ili povišicu.
Nadalje, prema studiji EY-a, za one koji su češće išli na odmor bila je manja vjerojatnost da će napustiti tvrtku. Slično tome, u eksperimentu druge tvrtke s uzimanjem obveznog godišnjeg odmora, došlo je do jasnog povećanja kreativnosti, sreće (raspoloženja) i produktivnosti. Također su se mogli kulturno suprotstaviti svakom ratničkom ili mučeničkom mentalitetu. Gdje bi zaposlenici inače mogli doći u iskušenje da pokažu koliko naporno rade bez godišnjeg odmora. Budući da su svi morali uzeti godišnji odmor u određenim intervalima.
Tijelo
Svakodnevni radni pritisci mogu rezultirati povišenim razinama hormona stresa kortizola i epinefrina. Slično kao kad biste osjećali da ste u fizičkoj opasnosti. Povećanje hormona stresa ima učinak potiskivanja vašeg imunološkog sustava kako bi vaše tijelo moglo kanalizirati svoju energiju za bijeg (ili borbu) protiv nepostojećeg sabljastog tigra. Opuštanje na odmoru može smanjiti razinu ovih hormona stresa. I omogućiti vašem imunološkom sustavu da se oporavi, tako da budete manje skloni razboliti se. Suprotno tome, ako hormoni stresa ostanu kronično povišeni zbog nedostatka odmora i vremena za oporavak koji dolazi kao rezultat odgađanja ili odricanja godišnjeg odmora, bit ćete osjetljiviji ne samo na prehladu ili gripu, nego i dugoročno osjetljiviji na ozbiljnije bolesti poput bolesti srca ili raka.
U studiji na 749 žena, istraživači su otkrili da su one koje su išle na odmor manje od jednom u šest godina imale osam puta veću vjerojatnost da će razviti srčane probleme u usporedbi s onima koje su išle na odmor dva puta godišnje. Odlazak na odmor također može smanjiti vaše šanse za smrt od koronarne bolesti srca. Uključuje niže razine šećera u krvi i poboljšane razine HDL-a ili “dobrog” kolesterola.
A ovisno o tome kako provodite vrijeme na odmoru, postoje dodatne potencijalne fizičke koristi. Boravak u prirodi utječe na smanjenje otkucaja srca i krvnog tlaka. Bavljenje tjelesnim aktivnostima kao što su planinarenje, vožnja biciklom, plivanje ili druge vježbe u vodi mogu poboljšati zdravlje srca i dišnog sustava. Dok istovremeno pomažu u gradnji jačih kostiju i mišića i poboljšavaju ravnotežu, što je sve važnije kako starite. Masaža nije samo izvrstan način opuštanja tijekom odmora. Već ima i fizičke prednosti poput poboljšanja cirkulacije, fleksibilnosti, imunološkog odgovora i smanjenja ukočenosti mišića i upale zglobova.
Duša
Dok se mentalne i fizičke dobrobiti odmora često hvale, ono o čemu se rjeđe raspravlja je kako odmor može dublje utjecati na nas na dubljoj, duhovnijoj razini. Naša duša je naša duhovna bit. To je ono što mi zaista jesmo u svojoj srži – prije nego što su nas naše obitelji, prijatelji, poslovi i društvo preplavili porukama o tome kakvi bismo trebali biti.
Kada odvojite vrijeme od posla da biste otišli na odmor, pod pretpostavkom da se uglavnom možete isključiti, ova stanka vam može omogućiti da utišate velik dio te vanjske buke i vratite se sebi. Možete početi odvajati onaj dio sebe koji teži. Opustiti svoj ego i ponovno se upoznati sa suštinom onoga što zapravo jeste. Kad ljudi govore o svom “sretnom mjestu”, to je obično mjesto koje im omogućuje da se oslobode svakodnevnih pritisaka, ponovno se povežu sa sobom na razini duše i da osjete mir. Ovdje možete neopterećeno izraziti svoje vrijednosti, bilo da se radi o avanturi, učenju ili ljepoti – i raditi stvari koje vam donose radost.
Iako zvuči otkačeno, odgovori na velika životna pitanja – poput “Što stvarno želim?” ili “Što mi je najvažnije?” — vjerojatnije je da će doći do nas kada nas okružuje malo prostora i tišine. Bolje čujemo svoj unutarnji glas i možemo izbrusiti svoju intuiciju. Imajte na umu da se ovaj tihi prostor može činiti izuzetno neugodnim za anksiozne osobe željne jedino uspjeha, kojima je obično teško biti miran i ne “raditi”. Ipak, upravo ovaj prostor koji imamo na odmoru nudi priliku da dotaknemo svoju autentičnost. To ne znači da svoj sljedeći odmor trebate provesti u tišini samostana. Svatko od nas ima svoje sretno mjesto. Za nekoga to je neka svjetska metropola, za druge, to može biti sjedenje na plaži i gledanje zalaska sunca ili kampiranje u divljini.
***
Kada svoje autentično ja vratimo na posao, vjerojatnije je da ćemo odbaciti svoje zaštitne slojeve. Što uključuje ne rasipanje energije ili resursa na skrivanje naših nedostataka. Tako da ih možemo preusmjeriti na posao koji je pred nama. Vjerojatnije je da ćemo se više usredotočiti na posao koji nam najviše znači. Što može dovesti do daljnjih prilika za razvoj karijere. Za neke zaposlenike, ako shvate da postoji razlika u vrijednostima njihove tvrtke ili između onoga tko su i onoga što rade, to može značiti napuštanje trenutnog posla. A to nije nužno loša stvar za poslodavca. Zaposlenik koji nije angažiran može biti skuplji od onog koji stvarno da otkaz.
Zaključak je da će zaposlenici imati mentalne, fizičke i duhovne koristi od odmora. Poslodavci će također imati koristi. A osigurati da vaši ljudi redovito uzimaju slobodno vrijeme ključno je za stvaranje održivijeg radnog mjesta sa zdravijim i sretnijim zaposlenicima.
Izvor: HBR; prijevod i prilagodba: Financa.ba
