Potražnja za uranijem u proizvodnji struje trebala bi do kraja desetljeća porasti za 28 posto i gotovo se udvostručiti do 2040. godine zbog povećavanja kapaciteta nuklearki u sklopu klimatskih ciljeva, izvijestila je Svjetska nuklearna udruga (WNA).
Interes za nuklearnu energiju ojačao je i zbog ruske invazije na Ukrajinu, budući da mnoge zemlje žele alternativu opskrbi energentima iz Rusije, dodaje se u izvješću o nuklearnom gorivu koje udruga objavljuje svake dvije godine.
“Od početka idućeg desetljeća u proizvodnju će se morati uključiti planirani rudnici (uranija) i oni potencijalni, povrh pojačane opskrbe iz neimenovanih izvora”, navodi se u izvješću objavljenom u četvrtak.
Od 2016. do 2020. globalna proizvodnja uranija pala je za četvrtinu, na 47.731 tonu, da bi se prošle godine blago oporavila, dosegnuvši 49.355 tona, izračunao je WNA.
Nakon što su potres i cunami 2011. godine uništili japansku nuklearku u Fukushimi, u najgoroj nuklearnoj katastrofi u svijetu nakon Černobila, zemlje diljem svijeta ugasile su desetke reaktora.
Globalni nuklearni kapaciteti iznosili su na kraju lipnja 391 gigavat električne energije (GWe) i obuhvaćali 437 reaktora, a već su počeli radovi na nuklearkama koji bi ih trebali povećati za 64 gigavata.
Očekuje se da će do kraja desetljeća nuklearni kapaciteti porasti za 14 posto, a do 2040. za 76 posto, na 686 gigavata, stoji u izvješću.
Kapacitet će rasti kroz nove reaktore, od kojih je većina planirana u Kini i Indiji, ali i kroz produljenje radnog vijeka postojećih postrojenja.
“Nekoliko zemalja s velikim brojem nuklearnih elektrana, poput Kanade, Francuske, Japana, Rusije i Ukrajine, dopustilo je postojećim postrojenjima da ostanu u funkciji do 60 godina, a u SAD-u i do 80 godina”, stoji u izvješću.
Udruga ističe i da su sve popularniji i mali modularni reaktori, koje je lakše i jeftinije izgraditi. Potražnja za uranijem za potrebe nuklearki trebala bi do kraja desetljeća porasti na 83.840 tona i na 130.000 tona do 2040., sa ovogodišnjih 65.650 tona, procjenjuje WNA.
U posljednje tri godine cijena uranija na fizičkim tržištima više se nego udvostručila, no znatno je niža od rekordnih 140 dolara za funtu (pola kilograma), koliko je dosegnula 2007. godine, za vrijeme svjetske financijske krize. Ovaj tjedan cijena mu se kretala oko 60,75 dolara po funti, u odnosu na 56,25 dolara prije otprilike mjesec dana, prema tvrtki za istraživanje tržišta i konzultantskoj tvrtki UxC.
Izvor: HrPortfolio
