Prije sto godina, kada je Disney bio jedna osoba, a ne globalna kompanija vrijedna više od 150 milijardi dolara, nove tehnologije zvuka i boja uzdrmale su industriju nijemog filma, ali je Walt Disney imao snažnu motivaciju za prihvaćanje novih alata kako bi privukao publiku.
“Želio je da njegova animacija bude uvjerljiva, želio je da prevlada ono što mi obično smatramo animacijom”, rekao je Chris Pallant, profesor animacije na britanskom Sveučilištu Canterbury Christ Church.
Disney otvoren 1923.
Disney Studios otvoren je u Hollywoodu 1923. godine – geografski i konceptualno udaljen od New Yorka, tadašnjeg središta u toj domeni.
Disney je zamislio budućnost u kojoj će animirani filmovi zadobiti jednako poštovanje kao i igrani filmovi.
Bio je opsjednut kvalitetom i ulagao je novac u proizvodnju crtića koji će odjeknuti kod publike. Napisao je da je promatranje stvarnog svijeta ključno i da animacija mora imati, “temelj u činjenicama kako bi mogla biti iskrenija”.
Disney je formalizirao 12 principa animacije koji su statične skice transformirali u živahne likove na ekranu.
Iskusni animatori naučili su principe svakog od novih umjetnika koji su se pridružili studiju kako bi osigurali konzistentnost.
Walt Disney ušao je u svijet animiranih filmova kao mladi poduzetnik u dobroj poziciji da iskoristi postojeće tehnike i prihvati nove alate.
On i njegov studio iskoristili su tehnologiju zvuka, boje i 3D kamere pristupom koji nije nužno bio isplativ, ali je proizvodio visokokvalitetne animacije.
“Disney preživljava vlastitu ambiciju”
Svaki put kad bi Disneyjevi projekti bili financijski uspješni, on bi iskoristio novac da više investira u novi film.
“Na neki način”, rekao je Pallant, “Disney preživljava vlastitu ambiciju.”
Disney Studios uspio je desetljećima biti predvodnik u industriji animiranih filmova inovacijama.
No, njegova vladavina neće potrajati jer je stigla nova tehnologija, a Disney ju je kasno prihvatio.
Do prijelaza stoljeća Pixarov napredak u računalno generiranim animacijama zasjenio je Disneyjev tradicionalni, ručno crtani stil s prvom potpuno računalno generiranom animacijom Priča o igračkama.
Disney ovoga put nije trebao inovacije za izlaz iz problema prouzročenih novom tehnologijom.
Kompanija se mogla osloniti na druge izvore prihoda prodajom robe, tematskih parkova i kabelske televizije.
Disney je 2006. kupio Pixar za 7.4 milijarde dolara, a s njim i Pixarovu sposobnost da pikselima očara publiku.
Sada, kada je prošlo 100 godina, streaming servisi predstavljaju još jedan izazov.
Disneyjevo rano kockanje novom tehnologijom proizvelo je kvalitetne filmove po kojima se studio razlikovao od konkurencije.
Kasnije je prihvaćanje računala očuvalo studio kao glavnog igrača u branši.
Sada dioničari pomno prate što će Disney učiniti na ulasku u svoje sljedeće stoljeće.
Izvor: Index.hr
