Zašto kupujemo stvari koje nam ne trebaju?

Suvremeni kritičari društva ne vide ništa dobro u sadašnjem pretjeranom konzumerizmu. Potrošnja je stil života.

Trošimo više nego što mislimo da trošimo.

U dugovima smo više nego što želimo priznati.

Ignoriramo mnoge moralne dileme vezane uz kupovinu.

napisala je ekonomistica Juliet Shore prije 25 godina.

Ugledna analitičarka ljudskog ponašanja svoju je karijeru posvetila potrošnji i tražila razloge zašto Europljani toliko kupuju od Amerikanaca. Kupovina bez granica posljedica je jurnjave za statusnim simbolima i znači napredovanje na društvenoj ljestvici. Ali na kraju, pretjeranom kupnjom svi završe lošije, kaže Shore i ostaje nezadovoljan. Prema njezinom istraživanju, djeca koja su opsjednuta kupnjom sklonija su depresiji i anksioznosti te imaju lošije odnose s roditeljima.

Provođenje vremena na Zemlji

Zastanete li na trenutak i pogledate sa strane, moglo bi se reći da je kupnja stvari koje čovjeku objektivno nisu potrebne temelj suvremenog načina života. To je i mišljenje povjesničara kulture Lawrencea Samuela.

“Ne treba vam kava za van, deset-dvadeset pari cipela, televizor od 75 inča. Svi radimo kako bismo zaradili novac kojeg trošimo na stvari i iskustva koja želimo, nego što nam trebaju. Kupnjom gubimo i vrijeme koje nam je dano na Zemlji“, komentirao je Samuel.

Pitanje je zašto je ovo stil života većine? Što vrijedi ako na kraju svi ostanu nezadovoljni visokom cijenom?

Što je više na ljestvici

Kulturolog Samuel daje objašnjenje, a prvi razlog je ljudska priroda koja je u biti konzumeristička jer u kupnji traži sreću i ispunjenje.

“Da biste imali puno stvari, morate puno kupiti, a to košta.” Imati više stvari znači više novca i daje osjećaj da uvijek postoji nešto drugo, nešto drugačije i bolje što se može kupiti. Ovakav stav je dobar za ekonomiju. Također je dobro za osjećaj nagrade koji je samo trenutan. Ali to nikako nije dobro za ispunjenje ljudskog bića, za osjećaj trajne ispunjenosti i zadovoljstva”, piše Samuel.

Socijalni status još je jedna nit u fenomenu prekomjernog trošenja. Jasno je da stjecanje statusa među ljudima ima veze s kupnjom nepotrebnih stvari. Emitujete kako vas drugi vide i doživljavaju tržišnim simbolima na sebi, oko vas, počevši od vašeg automobila i kuće u kojoj živite. To je vaš ‘osobni portfelj’ u kojem nepotrebne stvari igraju veću ulogu od onih potrebnih. Stoga je luksuz poželjan za svakoga tko teži visokom položaju na ljestvici statusa.

“Materijalni svijet je izvrstan način i prilika da kažete svijetu (i sebi) tko ste, a tko niste.” Svaki predmet nosi značenje i mnogo govori. Tragovi koji vode do vas i vašeg identiteta nalaze se u kući u kojoj živite, automobilu koji vozite, garderobi koju nosite, pa čak i hrani koju jedete. Stoga je izražavanje osobnog identiteta ključna komponenta prekomjerne potrošnje”, objašnjava Samuel.

Biti vladar

Ipak, mora postojati neka korist od pretjerane kupnje stvari koje zapravo ne trebaju.

Postoji osjećaj moći koji se javlja u čovjeku kada postane vlasnik stvari i predmeta. Istina je da je mnogo toga što se događa u svijetu izvan kontrole pojedinca i zato ‘vladanje’ barem malim dijelom tog svijeta pruža osjećaj trenutne ispunjenosti i kontrole. Pogotovo ako se radi o stvarima koje čovjeku doista ne trebaju.

“Mijenjajući stvari za novac, postajete vladar djelića svemira i imate dojam da kontrolirate svoj život.” Ovo je siguran način da se osjećate sigurnim, stabilnim, sigurnim u svijetu u kojem je mnogo toga nepoznato”, rekao je stručnjak za kulturu Samuel.

Izvor: bonitet