Cijene pšenice i brašna na tržištu mnogo su niže u odnosu na prethodno razdoblje pa poljoprivrednici, ali i mlinari, kažu kako je došlo vrijeme da cijene kruha i pekarskih proizvoda budu niže. Dok s druge strane pekarski sektor ističe da cijene ovih proizvoda trenutačno ne mogu biti niže.
Poskupljenje goriva neminovno dovodi do poskupljenja i drugih proizvoda, prvenstveno osnovnih životnih namirnica. Međutim, kad gorivu padne cijena, taj pad ne prati i pad cijena drugih proizvoda, piše Večernji list BiH.
Ako je neminovan rast cijena ostalih proizvoda i usluga, jer su nafta i naftne prerađevine prisutne u svim kalkulacijama kao osnova. Pitanje je zašto istim tim kalkulacijama ne dolazi do pojeftinjenja. Cijena dizela u BiH u jednom trenutku iznosila je 3,80 KM. Što je dovelo do poskupljenja gotovo svega. Sad je cijena tog istog dizela za 1,20 KM niža. Ali građani, osim na spremniku, taj drastičan pad na ostalom i ne osjete. Nije samo u pitanju gorivo, slično je i s ostalim. Pad cijena sirovina ne dovodi do pada cijena gotovih proizvoda. Najbolji primjer je cijena pšenice i kruha.
Pšenica kao pred koronu
Cijene pšenice i brašna na tržištu mnogo su niže u odnosu na prethodno razdoblje. Pa poljoprivrednici, ali i mlinari, kažu kako je došlo vrijeme da cijene kruha i pekarskih proizvoda budu niže. Dok s druge strane pekarski sektor ističe da cijene ovih proizvoda trenutačno ne mogu biti niže.
Saša Trivić, predsjednik Udruge pekara RS-a i vlasnik pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da će cijene kruha i rasti ako minimalna plaća bude iznosila 1050 KM.
– Ako ne bude značajnog rasta minimalne plaće, za očekivati je da cijene kruha i pekarskih proizvoda budu na ovoj razini – kazao je Trivić i istaknuo kako se ne očekuje značajniji pad cijene brašna. Trivić je rekao da bi u slučaju rasta najniže plaće na 1050 KM došlo do rasta cijene kruha od četiri do pet posto.
Da cijene kruha i pekarskih proizvoda u idućem razdoblju neće biti niže, kaže i Radenko Pelemiš, predsjednik Udruge mlinara i pekara regije Bijeljina. – Evidentno je da su cijene brašna niže, ali sva ta razlika otišla je u veće plaće radnika jer imamo velike probleme pronaći radnike za rad u pekarnicama – kazao je Pelemiš. – Cijena pšenice sada se kreće od 170 do 250 eura za tonu, tako da su se cijene vratile na razdoblje prije pandemije – kazao je Zoran Kos, predsjednik Udruge mlinara RS-a i dodao da se cijene pšenice sigurno neće mijenjati u idućem razdoblju.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača RS-a,
-kazao je da je cijena pšenice u otkupu bila 0,30 KM po kilogramu te da ne postoji nikakvo opravdanje za to što su cijene kruha visoke. – Smatramo da kruh nikako ne bi trebao biti na razini ovih cijena, nego znatno jeftiniji, ali isto tako znatno kvalitetniji – kazao je Marinković. I istaknuo kako je primjetno da su i cijene goriva mnogo niže jer, kako kaže, gorivo je glavni pokretač svega pa treba očekivati da i pekarski proizvodi budu niži. – Kad dođe do nižih cijena goriva, nitko ne snižava cijene, ali ako su cijene veće, odmah dođe do poskupljenja svih proizvoda, pravdajući se da su cijene veće, to je kronični problem koji imamo – zaključio je Marinković.
Skuplji od susjeda
Da se pad cijena hrane u svijetu proteklih mjeseci ne reflektira na naše tržište, pokazuju statistički podaci. Zanimljivo je da je, prema posljednjim statističkim podacima, kilogram kruha u Federaciji BiH skuplji nego u Hrvatskoj. Dok je u Federaciji BiH prosječna cijena iznosila 3,83 KM, dotle je u Hrvatskoj kruh bio jeftiniji za 55 feninga. Podsjetimo, prosječna plaća u FBiH je 1281 KM, a u Hrvatskoj gotovo dvostruko viša – 1163 eura, odnosno 2274,98 KM. Slično je i s maslacem. Pakiranje od 250 grama u FBiH u rujnu je stajalo 6,98 KM, što je prosječna cijena, a u Hrvatskoj 6,26 KM.
Slovenski mediji prošlog su mjeseca objavili da trgovci u ovoj zemlji smanjuju cijene hrane, a neki proizvodi su pojeftinili i do 50%.
Mlijeko, koje je kod njih prije ljeta stajalo između 2,13 i 2,44 KM po litri, sada se kreće u rasponu od 1,54 do 2,13 KM. U Hrvatskoj je cijena mlijeka 0,98 eura, dakle ispod 2 KM. Cijena jogurta u Sloveniji je 1,74 KM po litri, dok u BiH košta znatno više od 2 KM. Deset jaja, primjerice, u Njemačkoj košta 3,11 KM, a u BiH od 3,95 do 4,29 KM. Kilogram junećeg mesa u Njemačkoj košta 15,57 KM, a kilogram svinjetine 13,69 KM. Građani BiH za kilogram svinjetine moraju izdvojiti oko 10 KM, a junetine oko 18 KM. Šareni grah u RH je 4 KM, a kod nas 6 KM…
