Nakon što je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dao zeleno svjetlo za izmjene Zakona o akcizama, fokus se premješta na Dom naroda, gdje će se odlučivati o konačnoj sudbini ovog prijedloga. U kontekstu ubrzanog rasta cijena goriva, pitanje brzine donošenja odluka postaje ključno ekonomsko i socijalno pitanje.
Bez potvrde drugog doma parlamenta, predložene mjere ne mogu stupiti na snagu, što dodatno produbljuje neizvjesnost na tržištu.
Brzi rast cijena kao argument za hitnu reakciju
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, Saša Magazinović, upozorio je na dinamiku rasta cijena goriva kao ključni razlog za hitno djelovanje države:
“Taj dan kad je zakon predložen, gorivo je na jednoj crpki bilo, nije važno kojoj, 2.43 KM. Osam dana poslije, bilo je skuplje 56 feninga, a dan pred sjednicu za 72 feninga. To je najbolji primjer zašto je hitno da država reagira”
Ova izjava ilustrira volatilnost tržišta i ograničen manevarski prostor institucija kada reakcija kasni.
Ekonomska struka upozorava na cijenu odgode
Ekonomski stručnjaci dodatno naglašavaju važnost pravovremenog institucionalnog odgovora. Profesorica ekonomije na Međunarodnom univerzitetu Burch, Adisa Omerbegović Arapović, istaknula je:
“On je zaista hitan, tako da sve ono što je moguće i što može uslijediti da se jedan ovakav hitan odgovor blokira je vrlo štetno i neprocjenjivu štetu može napraviti, svaki dan odgode da se jedan ovakav zakon usvoji u oba doma parlamenta”, izvijestio je BHRT.
Iz perspektive ekonomske politike, svaki dan odgode povećava trošak prilagodbe za građane i poslovni sektor, posebno u uvjetima inflatornih pritisaka.
Političke podjele kao ključna prepreka
Unatoč jasnim ekonomskim signalima, politička dinamika ostaje neizvjesna. Protivljenje izmjenama u Zastupničkom domu došlo je od zastupnika Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), što otvara pitanje ishoda glasanja u Domu naroda.
Zastupnica Liste „Za pravdu i red“, Zagorka Grahovac, istaknula je:
“Vidjeli ste da je SNSD jedini osporio odluku o smanjenju i ukidanju akciza, predstavljajući to kao populističku mjeru i upravo je premijer na sjednici rekao kako smanjenje cijena goriva od 20-30 feninga ne znači ništa građanima”
S druge strane, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH (SDS), Darko Babalj, smatra da bi politički pritisak javnosti mogao utjecati na konačnu odluku:
“Ne bih ja baš rekao da SNSD neće sudjelovati u glasanju. Zašto ne bih rekao? Pa zato što je veliki pritisak građana Republike Srpske i Bosne i Hercegovine da bi bilo koja politička stranka mogla objasniti svoj suludi potez neusvajanjem odnosno odbijanjem akciza”
Alternativni prijedlozi i fiskalne implikacije
Predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik, najavio je drugačiji pristup:
“Građani Republike Srpske, osobna iskaznica. Јesi nasuo gorivo? Јesi. Јe li akciza 35 feninga, imaš 10 posto popusta. Država će ti vratiti 10 posto. To je mjera, što drugo može da bude mjera?”
Ovakav model implicira fiskalne intervencije na entitetskoj razini, što otvara pitanje održivosti javnih financija i administrativne provedbe.
Ključni datum i neizvjestan ishod
Za konačnu implementaciju izmjena presudna će biti sjednica Doma naroda zakazana za 23. ožujka. Međutim, neizvjesno je hoće li se ova točka uopće naći na dnevnom redu, kao i hoće li sjednica biti održana.
U ekonomskom smislu, riječ je o klasičnom primjeru sudara tržišnih realnosti i političkog odlučivanja. Ishod tog procesa izravno će odrediti hoće li građani i gospodarstvo osjetiti kratkoročno olakšanje ili će se suočiti s nastavkom cjenovnih pritisaka.
